Fannnu Ɓanndu

Tergal kuurngal aadee, walla kulle ladde kala. Ina huwtoree e kala ko huuri.

Gowlaali
Defte e fannu Ɓanndu

Ɓanndu

Firo

Tergal kuurngal aadee, walla kulle ladde kala. Ina huwtoree e kala ko huuri

Junngo : Tergal jaggirteengal: Gila segene haa walabo

Arabe: يد
Espagnol: Mano
Wolof: Lokho
Français: Main
Français: Membre supérieur


Hoore : (Janngiree hoore). Bannge e neɗɗo denndinɗo ko ɓuri heewde e ko aadee tinata e ɓanndu mun. Renndini gite, noppi, hinere, hunuko, moofti ngaanndi.
Kala ko ardii, ina heewi wiyeede hoyre.

Arabe: الرأس
Français: Tête
Anglais: Head


Segene : Lare tiiɗɗe gonɗe e ceeɓeendi peɗeeli. Aadee ko ɗum ŋaaccirta

Wolof: We
Français: Ongle
Anglais: nail


Hinere : Tergal aadee walla kullel poofirteengal

Wolof: Bakkan
Français: Nez
Anglais: Nose


Nguugu : Laacel gonngel les faasko, dow wuddere kottu.

Français: Clitoris


Feɗeendu : Joofirde sammeere junngo. Kañum jaggirtee, yomnortee

Wolof: Baaraam
Français: Doigt
Anglais: Finger


Teppere : Bannge e koyngal keedoowo e leydi, so neɗɗo walla kullel ina yaɓɓa.

Wolof: Tëstën
Français: Talon


Leeɓol : Geɗel gootel e sukundu.

Wolof: Karaw
Français: Cheveu
Anglais: Hair


Newre : Bannge e junngo keedtuɗo e tamannde. Bannge yeeso sammeere junngo

Français: Paume
Anglais: Palm


Buhal : Bannge e koyngal hakkunde rotere e hofru

Wolof: Pooƴ
Français: Cuisse
Anglais: Thigh


Ñiire : Ko neɗɗo walla kullel huwtortoo so yiɗii ŋatde. Ko ranwata nder hunuko

Wolof: Bëñ
Français: Dent
Anglais: Tooth


Daande : Tergal gonngal hakkunde hoore e becce.

Wolof: Baad
Français: Cou
Anglais: Neck


Enndu : Tergal ngal walla kulle dewe kuutortoo ngam muyninde ɓikkon mumen

Wolof: Ween
Anglais: Breast


Heeñere : Heeñere: kala ko waɗi teewu e ƴiiƴam ena waɗi heeñere


Ɗakkudi : Nguru mboɗeewu, walla ɓaleewu ngu les ñiiƴe les walla dow ñiiƴe dow.
So neɗɗo tuppiima ko ngam goobde ɗakkudi mum.

Français: Gencive


Kooɓal : Bannge hakkille keedɗo hakkunde nofru e hunuko.
Kooɓal ina wuttoo.
A yiyii kooɓe, ellee tan kooɓe entaaɗo


Tiinde : Bannge Dow e yeeso neɗɗo walla.kullel

Français: Front
Anglais: Front


Yiitere : Tergal ngal neɗɗo walla kullel yiyrata.


Hunuko : Tergal kaalirteengal, ñaamirteengal


Ñemammbo : Leeɓi leliiɗi takkii e ɓanndu, gonɗi dow yitere ɗii.


Waywayko : Leeɓi dariiɗi taartii yitere , dow e les fof


Nofuru : Tergal nanirteengal


Wuccundu : Ɗemngel gonngel e nofuru, to bannge keedɗo e yiitere o.


Ɗemngal : Tergal kaalirteengal. Ɗemngal duñata ñaamde les ñiiƴe, walla e goddol yortoo nder reedu wona ñaamde nde moɗaama.


Ɗakaañ : Bannge dow hunuko o. Won e alkule ko wayi no l, ɗ d t ko ɗemngal ɗakketee e ɗakaañ nde mbaawaa ɗe wowlude


Waare : Bannge ɓurɗo lesɗude e yeeso o. Sahaa neɗɗo ina waɗa ɗoon leeɓi haa juuta.


Hoƴƴundu : Bannge caggal hoore, dow daande ɗo.


Tonndu : Hippoode hunuko. So toni ɗakkondirii hunuko muɓɓiima, so ɗi ceertii hunuko ŋaaɓiima.


Yelde : Boowal gonowal hakkunde ñiiƴe


Gonngol : Ndeelam keelɗam njaltowam e yiitere

Français: larme


Ronannde : Dental mbordi e gonɗi njaltooji e yiitere so ñawii.


Tuutere : Ndeelam njaltowam e hunuko, tawa ummaaki e goddol walla becce.
Ina wiyee tuute


Haaktere : Ndeelam njaltowam e hunuko tawa ko goddol walla jofe too ummii.


Hakkille : Bannge hoore nano walla ñaamo, denndinɗo nofru e taariindi mum.


Laalogal hoore : Ƴiyal kuurngal ngaanndi.

Français: Crane


Sukundu : Dental leeɓi


Ngaandi : Tergal mooftingal nder laalogal hoore. Kala ko neɗɗo walla kullel gonngel ina waɗa, fewjaa ko to ngaandi.

Français: Cerveau


Goddol : Tergal juutngal jokkondirngal hunuko e kuuse. So huunde moɗaama rewnaa ko e goddol, yortinoyaa e kuuse.


Geenol : Les hoƴƴudu; ɓaawo daande.

Français: Arriere cou


Walabo : Jokkere hakkunde junngoe ko heddii e ɓanndu ko.


Wecco : Heewi wonde ko e keewal (Becce),
Bannge e yeeso ɓanndu gonɗo dow reedu, les daande e balabe.
Ko becce moofti jofi e ɓernde. Ko jofe poofirtee


Reedu : Tergal mooftungal tekteki, jibinirgol, terɗe coofirɗe. Gila les becce haa nadorde, bannge yeeso o.


Nadorde : Hakkunde reedu e dote, les wuddu, dox dote, gila yeeso haa caggal.
So neɗɗo ina duhoo tuuba ko ɗoon heewi haɓɓude paftol mum.

Français: Taille


Rotere : Bannge e ɓanndu mo neɗɗo jooɗortoo.

Français: Fesse


Hofru : Jokkere hakkunde koyngal. Koppi tuggotoo e leydi so neɗɗo diƴtiima.

Wolof: Oom


Korlal : Bannge e koyngal gonɗo hakkunde hofru e ''cheville''.
Les hofru, dow teppere.


Ɓooƴre : Ɓooƴre: ɓotte wonata ko les wuddu, hakkunde koyɗe=kosɗe, cawɗi les.


Hoƴƴundu : Hoƴƴundu : ko e hoore jeyaa , woni ko caggal ,ina waɗi koƴƴuli ceeɓɗi e ɗeppi.

Wolof: Cuukel
Français: Nuque


Ñaalde : Ñaalde: ko ɓuutdi wonata ko e ɓanndu ,ko wayno naafɗe e jokkoɗe terɗe , Ekn,


Ɓinnde : Ɓocongel ɓurngel famɗude e tergal guurngal


Koɓɓel : Ɓinde wootiire. So ina jibina feccoto tan wnta ɗiɗi. Kañum saabotoo ñabbuli keewɗi ko wayi no teko en ''syphillis''....Njaajeendi leeɓol ina sowoo ɗum laabi 5 haa laabi ujundere


Virus : Tergel pamarel haa ko jaasi alaa. Noon kadi ngel wayi jaasde, kanngel saabotoo yoga e ñabbuli goodɗi. Maɓɓooji, came. ....
Ndu wowlaandu ko luɓaandu


Gartol : Geɗel e nder ɓinnde kuule halfinangel jibingol.
To bannge yimɓe, njogi-ɗen heen ko ɗiɗi-ɗiɗiije 23. Gorko e debbo njiidi 22 ɗii ɓe ceeri 23iire nde

Français: Chromosome


Ŋaartal : Ŋaacere heddototoonde e banndu so yehii haa gaañannde sellii


Ɓinnde : Tuufeere ɓurnde famɗude mahnde ɓanndu neɗɗo walla wuurnunde, gollotoonde.


Cañu : Dental ɓinɗe nannduɗe, jiiduɗe golle, dentuɗe ngam timminde gollal.


Tergal : dental cañi dentuɗi e gollal mum keeringal walla golle mum keeriiɗe


Yuɓɓo : Dental terɗe dentuɗe ballondirooje ngm yuɓɓinde gollal walla golle keeriiɗe

Français: Système


Ɓanndu : Dental yuɓɓooji ballondirooji ngam yuɓɓinde gollal nguurndam walla golle nguurndam


Neɗɗo : Aadee Miin, aan, kaŋko, jinnaaɓe men, ɓiɓɓe men, enen fof ko en yimɓe.
Kullel wuro, ngel hakkille mum e tinde hoore mum seerndi ɗum e kulle goɗɗe ɗee.
Neɗɗo ina wona gorko, ina wona debbo. Ko debbo oo saawata ɓiɗɗo, caggal nde o wondi o e gorko.
Haa hedde duuɓi 18, neɗɗo oo ko suka, ɗoon haa hedde 50 ko e yontaannde, haa hedde 70 ko o mawɗo, fayi dow o naywii haŋkadi.
Ko eɓɓoore teskuya tan


FULKURU : Fulkuru: ko paalel gono wel e nder reedu , Neɗɗo walla kullel, paalel danawel ndiyam ina tawee nder mum .


Holsere : Ko jawdi ndariindi waɗata kolce, kulle lakde e kulle wuro.


Tonndu : Terɗe muɓɓooje walla muɓɓitooɗe hunuko


Foloŋtoŋru : Jokkere hakkunde walabo e sammeere junngo


Tooñde :


Sekko : Leeso, weerto sañaango jooɗeteengo


Korɓaale : Sifaaji nokku hollalde tuɗnooɗo ina yoori


Laaci : Tergal joofnungal ɓanndu kullel. Ina waɗa leeɓi so tawii ko ko wayi no puccu, mbabba, ekn....


Ƴoolde : Enndu wonndu e fuɗde. Enndu tokosuru

Français: Sein de jeune fille


Ƴuugere : Ɗaalde.


Ƴuulde : Ɗaalde, ƴuugere


Ƴiiƴam : Ndeelam mboɗejam nder ɓanndu aadee walla kulle, kannjam jokkondirta terɗe ɓanndu


Ƴiyal : Tergal aadee walla kullel kala, danawal, tekkungal tammbingal terɗe keddiiɗe ɗe fof. So kullel wiyaama helii, ko ƴiyal mum heli. Korlal ko ƴiyal gonngal les hofru


Ƴonngo : Ƴuulde aroonde e keeci gorko, les balabe seeɗa.


Ñiklude : Ɓoƴƴude naafɗe mbele joomum ina jala. Waɗde ko ina huccina neɗɗo e golle mum.


Ñorɓollol : Kofi ɓanndu keɓooji neɗɗo so wonii e naywude


Gaarpeƴol : Ffff


Koorka : Ñalnde nde ñaametaake, yaretaake, simmetaake, nde dakammeeji aduna ndeentetee gila puɗal haa mutal, wonande rewɓe diine lislaam