Français |
Wowlaandu |
Firo |
Teelal |
Keewal |
Gollu |
Insérer |
Aafde |
Mooftude e nder nokku mo huunde tiɗɗii e nder mum, mutna ɗum toon.
Ñookde, lommbude. |
|
|
| | |
Semer |
Aawde |
Ubbude abbere mbele ina fuɗa. |
|
|
| | |
Avoir de la chance |
Aaɓde |
Maleede wune. Heɓde ko yiilotoo tawa tampaani heen. |
|
|
| | |
Ruminer |
Aaƴtaade |
Artirde ko moɗnoo e hunuko mum, wona e ƴakkude |
|
|
| | |
Graine |
Abbere |
Geɗel e wutaandu, unee ɗiggaani wonta ceŋle, ɗigga wonta conndi. Aawee fuɗa gawƴal walla lekki. |
Abbere |
Gabbe |
| | |
Aîné |
Afo |
Afo: ko neɗɗo, woni ɓiɗɗo mo jiɗnaaɓe mum ngadii dañde, ( dikkaade) |
Afo |
Afɓe |
| | |
Berger de moutons |
Aga |
Gaynaako baali |
Aga |
Agaaji |
| | |
Porte |
Baafal |
Alluwal gaɗeteengal e damal ngam uddude |
Baafal |
Baafe |
| | |
Goutiere |
Baltirgal |
Ɗo ndiyam waltirta. Ɗo ndiyam ndeeliɗam rewata haa yuppoyoo nannge goɗɗo. |
Baltirgal |
Baltirɗe |
| | |
Marmite |
Barme |
Kuwtorgal defirteengal. |
Barme |
Barmeeji |
| | |
Bras de fleuve |
Caanngol |
Maayel tokosel, caltuɗe maayo. |
Caanngol |
Caalli |
| | |
Diamètre |
Corol |
Diidol maantangol peccungol mbeɗu e hakkunde |
Corol |
Cori |
| | |
Cou |
Daande |
Tergal gonngal hakkunde hoore e becce. |
Daande |
Daaɗe |
| | |
Arrêt cardiaque |
Darto-ɓeram |
Dartogol ɓernde haa joomum faɗɗoo. So yaawaaka e joomum tan saŋkoto. Nde ɓernde dartii fof, juutataa joomum waynoo.
Ko ɗum heɓtotoo yimɓe jooni ina heewi. |
Darto-ɓeram |
Darte-ɓeram |
| | |
|
debbooɓe |
Ɓeen wonɓe e debbude ɓee. |
debboowo |
debbooɓe |
| | |
Enfant naturel |
Deedaaɗo |
Ɓiɗɗo mo jibinaaka e dewgal kumangal e diine lislaam. |
Deedaaɗo |
Reedaaɓe |
| | |
Livre |
Deftere |
Dental ɗereeji binndaaɗi denndinaaɗi |
Deftere |
Defte |
| | |
Digérer |
Dolde |
Reesde, ñaamde, jooɗoo haa ɓanndu firlita ko joomum ñaamnoo ko, haa alaa ko heddii so wonaa heyɗude. |
|
|
| | |
Forêt |
Dunndu |
Nokku ɗo leɗɗe cukkuɗe |
Dunndu |
Dulli |
| | |
Dompter |
Eeltude |
Nehde daabaa haa jaɓa mbaɗɗu. Elltude mbabba, puccu... : nehde ɗum haa rewa joomum. |
|
|
| | |
S'enorgueillir |
Faarnaade |
Hollude ina yontaa walla ina yoodi. Hollikinaade. |
|
|
| | |
Grenouille |
Faaɓru |
Faaɓru: ko kullel guurngel nder ndiyam kono wanaa liingu ,ina waɗi koyɗe nayi,ina ŋaaka jemma,so ina yaha diwdiwnat. |
Faaɓru |
Paaɓi |
| | |
Taches |
Fawre |
Donngal. Golle tiiɗɗe mettuɗe waɗde kono potɗe waɗeede alaa e sago. Mette ɗe alaa e sago muusee. |
Fawre |
Pawe |
| | |
Bague |
Feggere |
Feggere: ko njamndi gal walla kaŋŋe, Baylo haynta, tafa hofa haa yooɗa, waɗatee ko e feɗeendu. |
Feggere |
Pegge |
| | |
Se réveiller |
Finde |
Nattude ɗaanaade |
|
|
| | |
Détonnation |
fiyannde |
Gollal fiyde baɗangal ngal, so waɗtotono gane, heen annde wootere woni fiyannde |
fiyannde |
piyanɗe |
| | |
Fiante |
focco |
Focco: ko goppe ndiwri (kuudi ndiwri) |
Focco |
pocce |
| | |
|
Follere |
Haako lammuko ko ɓiɓɓe mum mbiyetee koobi, eɗi ngojja, eɗi keddo mbaano pooynuɗo. |
Follere |
Polle |
| | |
Tronc |
Foobre |
Tergal lekki tammbingal lekki kii fof. Tergal ngal ɗoo ɓuri heewde yaajde, ko kañum kadi takkotoo e leydi |
Foobre |
Pooɓe |
| | |
Hyène |
Fowru |
Kullel ladde ɗesngel abbaade seeɗa e rawaandu. So ina yaha wayata ko no laƴat nii. Yaawaano dogdu, kono so yiɗii sonngude rewat haa nde sonngi fof. Sahaa wayata ko no jalat nii. Ko rewru heewi ardaade coggal. Koyɗe yeeso ɗe ɓuri juutde e koyɗe caggal ɗe. |
Fowru |
Pobbi |
| | |
Chaton |
FUKAARU |
Fukaaru: ko ɓiyngel Ullundu keccel wiyetee noon. |
Fukaaru |
Pukaaji |
| | |
Maison |
Galle |
Hoɗorde |
Galle |
Galleeji |
| | |
Digue |
Gammbol |
Joowre leydi juutnde toownde seeɗa nde nafoore mum woni falaade ilam haɗde ɗum naatde e koɗorɗe. Ina sooroo ilam gudde mbaɗee les mum mbele ndiyam jokka bolol mum, yimɓe, daabaaji e werlaaji ndewa dow mbaasa bookaade. |
Gammbol |
Gammbi |
| | |
Chromosome |
Gartol |
Geɗel e nder ɓinnde kuule halfinangel jibingol.
To bannge yimɓe, njogi-ɗen heen ko ɗiɗi-ɗiɗiije 23. Gorko e debbo njiidi 22 ɗii ɓe ceeri 23iire nde |
Gartol |
Garti |
| | |
Céréales |
Gawri |
Dental gabbe. Ina wona samme, maaro, makka, gemha, ndmiri.... |
Gawri |
Gaweeje |
| | |
Arriere cou |
Geenol |
Les hoƴƴudu; ɓaawo daande. |
Geenol |
Geeni |
| | |
Arachide |
Gerte |
Puɗol demeteengol no feewi Senegaal e Nigeria, ngol ɓiɓɓe mum irotoo. So ɓenndii ɗesata ko ranwude , so feƴaama gabbe ɗee njalta, gurel cewngel boɗewel, mooftungel ñamri niinndi. Nebam ndefirteeɗam ɗam ina yalta e gerte. So ɗe cumaama e njaareendi ɗe ngonta gerte caafe, so caafe ɗee unaama haa ɗiggii ngonta tigidege. Ko tigidege ndefirtee maafe gerte. |
Yertere |
Gerte |
| | |
Poule |
Gertogal |
Ndiwri njarli ndi neɗɗo heewi nehde. Woni teew mum woni ɓoccooɗe mum hay dara en ngoppaani. Won e gertooɗe ina nehee e ko wayi no isinaaji, tawa ko ɓoccinde an nehiraa, ɗee heen ko teew mum en tan. |
Gertogal |
Gertooɗe |
| | |
larme |
Gonngol |
Ndeelam keelɗam njaltowam e yiitere |
Gonngol |
Gonɗi |
| | |
Tortue Marine |
Heende |
Kullel nanndugel e heende guurgel e ndiya. |
Heende |
keeɗe |
| | |
Fenêtre |
Henirde |
Henirde: ko damel tokosel bañɗateengel e suudu walla huɓeer ngudditaa ngam henndu naata. {fenetre} |
Henirde |
kenirɗe |
| | |
Vent |
Henndu |
Bifol (heewndu doole walla alaa) weɗoondu kaakurteeje. Ƴiiwoonde ko henndu heewndu doole. |
Henndu |
Keneeli |
| | |
Nez |
Hinere |
Tergal aadee walla kullel poofirteengal |
Hinere |
Kine |
| | |
Tête |
Hoore |
(Janngiree hoore). Bannge e neɗɗo denndinɗo ko ɓuri heewde e ko aadee tinata e ɓanndu mun. Renndini gite, noppi, hinere, hunuko, moofti ngaanndi.
Kala ko ardii, ina heewi wiyeede hoyre. |
Hoore |
Koye |
| | |
Nuque |
Hoƴƴundu |
Hoƴƴundu : ko e hoore jeyaa , woni ko caggal ,ina waɗi koƴƴuli ceeɓɗi e ɗeppi. |
Hoƴƴundu |
Koƴƴuli |
| | |
Faire une cloture |
Hullaade |
Taartin'de lowre galle, waɗirde ɗum tata, walla tugaaje cukkiniree kooce. |
|
|
| | |
Tamarinier |
Jammi |
Lekki jaɓɓe |
Jammi |
Jaɓɓe |
| | |
Feu |
Jayngol |
Tufnde nguleeki, haa waɗi lewlewndu. |
Jayngol |
Jayli |
| | |
Pousser quelque chose de coté |
Joñde |
Mooftude bannge |
|
|
| | |
Tas |
Joowre |
Dental geɗe pawondirɗe e nokku. Leydi, njaareendi, gawri, ceenal e ko nanndi heen so yuppaama e werto fotngo tawa saraaka saakaaka, waɗat jowre. |
Joowre |
Joowe |
| | |
Main |
Junngo |
Tergal jaggirteengal: Gila segene haa walabo |
Junngo |
Juuɗe |
| | |
Membre supérieur |
Junngo |
Tergal jaggirteengal: Gila segene haa walabo |
Junngo |
Juuɗe |
| | |
Patauger |
Junngo |
Tergal jaggirteengal: Gila segene haa walabo |
Junngo |
Juuɗe |
| | |
Patauger |
Junngo |
Tergal jaggirteengal: Gila segene haa walabo |
Junngo |
Juuɗe |
| | |
Céréales. |
Junngo |
Tergal jaggirteengal: Gila segene haa walabo |
Junngo |
Juuɗe |
| | |
Céréales |
Junngo |
Tergal jaggirteengal: Gila segene haa walabo |
Junngo |
Juuɗe |
| | |
|
Junngo |
Tergal jaggirteengal: Gila segene haa walabo |
Junngo |
Juuɗe |
| | |
Patauger |
Juwde |
Yahde nder ndiyam tawa mutaani |
|
|
| | |
Automne |
Kawle |
Yonta gulɗo, so ilam dartiima. Dabbunde rewata e kawle |
|
Kawle |
| | |
Lait |
Kosam |
Ndeelam ndanejam ummotooɗam e aadee, daabaa walla kullel ɓesngel. |
Kosam |
Kocce |
| | |
Crane |
Laalogal hoore |
Ƴiyal kuurngal ngaanndi. |
Laalogal hoore |
Laalaaɗe koye |
| | |
Chemin |
Laawol |
Cirfol walla diidol e leydi kolloondi to fayaa ( ummade e nokku fayde e nokku goɗɗo |
Laawol |
Laabi |
| | |
Arbre |
Lekki |
Puɗol gila ɗaɗi, foobre, cate haa baramlefi. So lekki waɗaama e jayngol suurkat huɓɓa. So lekki waɗaama e ndiyam heewi ko huymbude. |
Lekki |
Leɗɗe |
| | |
Nombre |
Limre |
Wowlaandu huwtorteendu ngam anndude ɗo eɓɓoore tolnii. Yeru: 25, ko ko limraa gootel gootel haa timmi 25. |
Limre |
Lime |
| | |
Le lamantin |
Liwoongu |
Kullel ndiyam mbelɗam, ɓanndu murlu waɗndu beɗi. Ñaamata ko kuɗooli puɗooji nder ndiyam ɗi. |
Liwoongu |
Liwooɗi |
| | |
Bâtir |
Mahde |
Ƴettude keccum ( ko wayi no ɓakke) , fonnda ɗu, fawondira ɗum, haa mbele daroo, tiiɗa, waasa yande, so yoorii.
Huɓeere ina mahee, mahiree ɓakke walla simoŋ. |
|
|
| | |
Âne |
Mbabba |
Kullel ngel aadee heewi huwtoraade e golle mum, so ina fera, walla kadi so ina rema. Kullel keewngel doole. Mbabba ina wona pooreewa. Mbabba ñaamata ko puɗol. Bojji walla gulaali mum mbiyetee ko kanaali. (Hii-hooŋ)
Mbabba hanat. |
Mbabba |
Bamɗi |
| | |
Couverture |
Mbajju |
Tekkere tekkunde suddorteende so neɗɗo jaangaama. |
Mbajju |
Mbajjuuji |
| | |
Lion |
Mbaroodi taktakri |
Kullel ladde bayngel no ullundu mwndu nii, ñaamata tan noon ko teew, heewi ko sonngude ko nannndi e lelli en, nayi ladde, bamɗi ladde, nde ñaama. Baaba oo, dewi ɗi e ɓikkon kon mumen keewi wondude no ɓesngu nii. |
Mbaroodi |
Barooɗe taktake |
| | |
Termite |
Mettellu |
Kullel tokosel, jiɗngel suukara, bayngel no ñuuñu nii. Ina hoɗa e waande, walla e ngaskon cewkon njuutkon. So eɗi njaha ɗi keewi ko waɗde gorwoccol. Wayi ko no ñuungel boɗewel ni |
Mettellu |
Mettelli |
| | |
Sourire |
Moosde |
Jalde tawa seerndaani toni mum.
Mo weltii kala, so jalaaani haa hekkitii ne ina heewi moosde kam. |
|
|
| | |
Soleil |
Naange |
Naange
Naange ko koodal moolanaangal, hakkundewal e nder yuɓɓo tagopeeje ngo wonu-ɗen ngon e muuɗum, inneteengo kadi yuɓɓo naangeyankeewo maa sato naangeyankeewo. E finaa-tawaaji men kañum e haala men, en wiʼay naange fuɗay bimmbi (puɗal naange) yiiloo haa kiikiiɗe si muta (mutal naange) kono tippude e gannde kese ɗen, naange sottataa hay nii e ɗaa, ko tagopeeje ɗen, e maanaa leydi men ndin, woni e sottude tawa enen hiɗen sikka ko naage ngen. Jooni ko honɗum senndindiri hoodere e tagofeere? Hoodere ko ɓanndu asamaan-yankeeru wulndu jaw, ko kañum rokkata hoore mum ndaygu (lumière) e nguleeki.
Tagofeere noon ko ɓanndu asamamaan-yankeeru ɓuuɓndu, niɓɓiɗndu, nokkooru ndaygu mum e hoodere ɓurnde ɓallaade ɗum.
Jooni ndutto-ɗen to naange nge, wolla hoodere men ñalawma nde. Naange nge, ina woɗɗi leydi men ndi fotde teemdere e capanɗe joyi milyoŋ km (150 0000 km), palal mbeɗu magge ko 1392000 km. E nge doga taaraade jiriyiringal ngal (la galaxie) 72000 km/h (waktu gooto) so en mbaɗtii ɗum e ɗemngal farayse, mbiyen : le soleil tourne autour du centre galactique à la vitesse de 72000 km/h. Nguleeki magge to hakkunde mbuuɗu ngu ko : 15100000 °C (degré).
Nguleeki to ceɓe magge ko: 5500 °C (degere). Geɗe shimiyankooje (chimique) gonɗe he naange ko: idraari, oksaari, heliyum e kemmbuuri (carbone). Naange nge; tagopeeje jeetayti (8) ina njiiloo taaraade ɗum, lewru ina yiiloo taaraade leydi, leydi ina yiiloo taaraade naange, naange ina yiiloo taaraade jiriyiringal, jiriyiriiɗe (galaxie) ina keewi; jiriyiringal fof ina moofti maa won hedde 300 milyaar hoodere, kala heen hoodere ko naange; hono no naange men nge nih. Ndeke en nganndii leydi men ndi wonani he winndere he so wonaa toɓɓel ndiyam e nder maayo geeƴ.
Ummaade e tufnde wikipedia |
Naange |
Naangeeji |
| | |
Taille |
Nadorde |
Hakkunde reedu e dote, les wuddu, dox dote, gila yeeso haa caggal.
So neɗɗo ina duhoo tuuba ko ɗoon heewi haɓɓude paftol mum. |
Nadorde |
Nadorɗe |
| | |
Bouc |
Ndamndi |
Wordu mbeewa |
Ndamndi |
Damɗi |
| | |
Bouc |
Ndamndi |
Ndamndi:ko jawdi neheteendi he wuro hene oora hine jofta ko gorol to bannge be'i . |
Ndamndi |
Damɗi |
| | |
Eau |
Ndiyam |
Ndeelam njareteeɗam, so aadee walla kulle ladde ɗomɗii |
Ndiyam |
Diƴƴe |
| | |
Maman |
Neene |
Yummaa. Debbo jibinɗo ma oo noddirtee noon.
Ombo jogii inde kono noddirtaa mo ko neene. |
Neene |
Neene en |
| | |
Cerveau |
Ngaandi |
Tergal mooftingal nder laalogal hoore. Kala ko neɗɗo walla kullel gonngel ina waɗa, fewjaa ko to ngaandi. |
Ngaandi |
.... |
| | |
Champs |
Ngesa |
Diŋiral jaajngal ɗo puɗi ndematee.
Yer: ngesa waalo, mballa jeeri |
Ngesa |
Gese |
| | |
Clitoris |
Nguugu |
Laacel gonngel les faasko, dow wuddere kottu. |
Nguugu |
Guugi |
| | |
Dent |
Ñiire |
Ko neɗɗo walla kullel huwtortoo so yiɗii ŋatde. Ko ranwata nder hunuko |
Ñiire |
Ñiiƴe |
| | |
Elephant |
Ñiiwa |
Kullel mawngel, juutngel hinere, keewngel doole. Ñiiwa ñaamata ko puɗe, heewi taweede ko e nder reedu Afrik haa fuɗnaange haa fayi worgo. Ina hirnaange Afrik kono nattii haawde. Ko ñiiwa woni maandel Kodduwaar. Ina tawee kadi Azii, alaa Orop e Amerik so wonaa tawa ko pernaaɗi. |
Ñiiwa |
Ñiibe |
| | |
Lui, il, elle |
O |
Lomto teelal Tataɓo
Yeru: O arii, o yahat, o naw... |
|
Kamɓe |
| | |
Fleur |
Piindi |
Ko puɗol jibinta hade mum wontude ñamateeri (gabbe, dene, butaali...). |
Piindi |
Piindiiji |
| | |
Virgule |
Poofirgal |
Maandel toɓɓugel kollowel taroowo so yettiima ɗoon, daroto seeɗa, waasa joofde. |
Poofirgal |
Poofirɗe |
| | |
Lever de soleil |
Puɗal |
Ummogol naange. So ina immaa e jamma ina fayaa e ñalawma, so naange wonii e feeñde, oon tuma ko puɗal wiyetee. |
Puɗal |
Puɗe |
| | |
Chien |
Rawaandu |
Kullel ngel neɗɗo huutortoo ngam reende walla tintinde. Ina wiyee wonde ngeel kullel ɓuri wonde sehil neɗɗo. Ina reena ndammiri. |
Rawaandu |
Dawaaɗi |
| | |
Garder |
Reende |
Toppitaade huunde haa hisa.
Reende boobo hade gaañde hoore mum. |
|
|
| | |
Cultiver |
Remde |
Hiifde ngesa ngam ɗooforde kuɗooli ɗi ngaawaaka ɗi.
|
|
|
| | |
Avoir en commun |
Renndude |
Waɗde goomu, waɗde moɓɓulel; Yeru: Fedde amen ndee fof renndii ɗoo hannde.
Gooto waasde jeyde, jeyde e kuuɓal. |
|
|
| | |
Fesse |
Rotere |
Bannge e ɓanndu mo neɗɗo jooɗortoo. |
Rotere |
Dote |
| | |
Pont |
Sala |
Leɗɗe cañaaɗe darnaaɗe e dow caaɗngol gila fonngo wooto haa woɗngo, ngam waawde taccude caaɗngol tawa juwaani, jolaani e laana, tawa neɗɗo oo yahri ko koyɗe mum. |
Sala |
Salaaji |
| | |
Epis |
sammeere |
sammeere: ko gawri keendi mbaadiiji , ina waɗi ndaneeri e mboɗeei e purdi , paggiri e maaro ina mbaɗa sammeere, |
Sammeere |
cammeeje |
| | |
|
Sarde |
Werlaade bang yoo bang
|
|
|
| | |
Coût |
Saƴƴa |
Ko ittetee e jawdi ngam ñawndude haaju.
Saƴƴa ɗanngal: ko timminta ɗanngal ngal e jawdi' |
Saƴƴa |
Saƴƴaaji |
| | |
Ongle |
Segene |
Lare tiiɗɗe gonɗe e ceeɓeendi peɗeeli. Aadee ko ɗum ŋaaccirta |
Segene |
Cegeneeji |
| | |
Front |
Tiinde |
Bannge Dow e yeeso neɗɗo walla.kullel |
Tiinde |
Tiiɗe |
| | |
Chat |
Ullundu |
Kullel nanndowel e barogel taktakel, so ina woya ŋeewat, ina nehee e nder galle, ina wuura ladde.Ñaamata ko gertooɗe en, pooli en kono yaawri fof ko doombru |
Ullundu |
Ulluɗi |
| | |
Termitière |
Waande |
Joowre leydi mahiinde, ɗo mettelli wallañuuƴi mbaɗi hoɗorde mumen. |
Waande |
Baaɗe |
| | |
Voiture |
Werlaa |
Oto walla kadi mobel. Kuwtorgal lomtotoongal daabaa, jolnoowal yimɓe walla gollorɗe goɗɗe, mbele ɓosnude ɗum en ko yaawi tawa eɓe ɓuri heewde. |
Werlaa |
Werlaaji |
| | |
Mortier |
Wowru |
Kuwtorgal looweteengal gawri mbele sokkude |
Wowru |
Boɓi |
| | |
Marche |
Yahdu |
Yaɓɓude gootal suuta nawa gonngal ngal yeeso yaɓɓa, ngam ɓosde |
Yahdu |
Jahnuli |
| | |
Système |
Yuɓɓo |
Dental terɗe dentuɗe ballondirooje ngm yuɓɓinde gollal walla golle keeriiɗe |
Yuɓɓo |
Yuɓɓooji |
| | |
Traire |
Ɓirde |
Siiɓtaade, fooɗde ndeelam haa yalta e huunde waynde no enndu nii. |
|
|
| | |
Pin de singe |
Ɓohe |
Ɓiɗɗo ɓokki.
Ñamri lammundi, oolndi seeɗa, waɗndi gaaluɗe tiiɗɗe. Ñamri wayata ko conndi ɓaakinoondi yoordundi e gaaraaji kam e gaaluɗe mum. Lekki mum wiyetee ko ɓokki. |
Ɓohre |
Ɓohe |
| | |
Gencive |
Ɗakkudi |
Nguru mboɗeewu, walla ɓaleewu ngu les ñiiƴe les walla dow ñiiƴe dow.
So neɗɗo tuppiima ko ngam goobde ɗakkudi mum. |
Ɗakkudi |
Ɗakkule |
| | |
Corbeau |
Ɗeelaa |
Sonndu ƴoƴndu |
Ɗeelaa |
Ɗeelaaji |
| | |
ici |
Ɗo |
Maandel nokku ɓadiiɗo, Taariindi ɓadiindi, |
|
|
| | |
Mâcher |
Ƴakkude |
Moññirde ñaamde ñiiƴe e nder hunuko mum, mbele waade ɗum moɗde, walla mozde mbeleendi ngonndi heen ndii. |
|
|
| | |