Etogol faamde, giɗgol anndude
Wowlaandu | Firo | Teelal | Keewal | Innde | |
---|---|---|---|---|---|
Alluwal | Ŋaro janngirteeɗo. Mbeɗu yaajngu ngu almuudo jogotoo, winnda heen binndanɗe mum. E ngal ɓaggee e ɓalal almudɓe kuccita heen. Almuudo ina jogoo ngal e juuuɗe mum. | Alluwal ngal | Alluuje ɗe | Alluuje ɗe | |
Ficcude | Werlaade ko wayi no ɓoggol walla loocol tawa berlotooɗo oo ina jaggi heen ceɓal gootal. | ||||
Ƴakkude | Moññirde ñaamde ñiiƴe e nder hunuko mum, mbele waade ɗum moɗde, walla mozde mbeleendi ngonndi heen ndii. | ||||
Renndude | Waɗde goomu, waɗde moɓɓulel; Yeru: Fedde amen ndee fof renndii ɗoo hannde. Gooto waasde jeyde, jeyde e kuuɓal. | ||||
Foflaade | Daasde dote mum e ndufndufoldi mbele muumtude kuwtol mum so neɗɗo oo gasnii huwde. Ina wiyee laɓɓinaade so a huwtoriima ndiyam. Ina wiyee moomtaade so a huwtoriima leggal walla haayre. | ||||
Ñiiɓde | Hoɗde ɗo gootel. Nattude eggude. Heddaade e nokku, natta hankadi yahde bannge goɗɗo | ||||
Faarnaade | Hollude ina yontaa walla ina yoodi. Hollikinaade. | ||||
Wallude | Heɓɓitinaade | ||||
Joñde | Mooftude bannge | ||||
Fawre | Donngal. Golle tiiɗɗe mettuɗe waɗde kono potɗe waɗeede alaa e sago. Mette ɗe alaa e sago muusee. | Fawre nde | Pawe ɗe | Pawe ɗe | |
Deftere | Dental ɗereeji binndaaɗi denndinaaɗi | Deftere nde | Defte ɗe | Defte ɗe | |
Hoƴde | Soofnude. Ƴettude ñaamdu jawdi waɗa e ndiyam mbele ina natta tiiɗde haa jawdi ndii waawa ɗum ñaamde | ||||
Hiifde | Heefde karawal | ||||
Ɓooyde | Jogaade dumunna juutɗo. | ||||
Ƴaaɓaade | Yahrude koyɗe mum e dow sala. | ||||
Tokkondirde | Jokkondirde, renndinde ceɓe ɗiɗi ɗi geɗe ɗiɗi ngam ɓeydaade juutde | ||||
Innde | Kala ko toɗɗii neɗɗo, kullel, huunde wall nokku haa anndaa. Innde heeriinde woni innde hettaande walla inniraande. Innde renndinnde woni innde huuɓtidinnde kala ko nde toɗɗii. | Innde ndee | Inɗe ɗee | Inɗe ɗee | |
Jebbilaade | Wattindaade jaɓde. So a jaɓaano, a waawnaama haa a jaɓii tigi rigi, a jebbiliima. | ||||
Lommbude | Jolnude hakkunde geɗe ɗiɗi. A yiyii ɓeya ɗiɗo dariiɓe, yah lommbo hakkunde maɓɓe! | ||||
Wuppude | Lawƴude tekke walla ko wayi no tekke nii. | ||||
Reende | Toppitaade huunde haa hisa. Reende boobo hade gaañde hoore mum. | ||||
Eɓɓondirde | Yerondirde geɗe mbele anndude no ɗe mbaydi. | ||||
Yahdu | Yaɓɓude gootal suuta nawa gonngal ngal yeeso yaɓɓa, ngam ɓosde | Yahdu ndu | Jahnuli ɗii | Jahnuli ɗii | |
Mi | Lomto gadano.lomtotoo ko miin, gonɗo e gollude oo. Yeru: Mi yehii, mi yiɗii.... | Mi | Min, En | Min, En | |
O | Lomto teelal Tataɓo Yeru: O arii, o yahat, o naw... | Kamɓe | Kamɓe | ||
Min | Keewal Lomto gadano daɓɓo denndinɗo So aɗa jaŋtoo ko mbaɗdu-ɗaa e woɗɓe tai mo kaaldataa oo alaa heen, kuwtorto-ɗaaa ko min. Yeru: Min njehii, aan a yahaani. | Mi | Min | Min | |
En | Keewal Lomto gadano daɓɓo denndinɗo. So aɗa jaŋtoo ko mbaɗdu-ɗaa e woɗɓe tawi mo kaaldataa oo ina jeyaa e waɗɓe ɓee, kuwtorto-ɗaa ko En. | Mi | En | En | |
On | Keewal Lomto ɗimmo. So aɗa jaŋtoo ko ɗo kaaldataa ɓee mbaɗi, kuwtorto-ɗaa ko On. Yeru: On ngarii? | A | On | On | |
Ɓe | Keewal lomto tataɓo. Ɓe kaalataa ɓee, lomto mum en ko ɓe. Yeru: Ɓe mahii, mi rokkii ɓe.... | O, ɗum, kala fedde innde wonnde e teelal | Ɓe | Ɓe | |
Kemitiwal | Fannu jaŋde keeroriiɗo memtinaari | Kemitiwal Ngal | Kemite ɗee | Kemite ɗee | |
Ɓallaade | Arde haa faandoo. Ndaarde yettaade | ||||
Ɓasde | Feewnude huunde yo won ɗoon hade ko seɓori ɗum dañeede. Maslude | ||||
Ɓaaraade | Ɓaggaade. Ƴettude baange dow oo tugga ɗum e huunde, bannge les oo woɗɗitoo huunde nde seeɗa, tawa huunde ndee ina haɗa ko tuggaa e mum koo yande. Yeru: Almuɓɓe ɓee ɓaarii alluuje mum en e ɓalal ngal | ||||
Ɓoortaade | Ɓoor/t/aa/de Ittude ko waɗtinoo ko wayi no comci nii Ina wiyee ɓooraade | ||||
Ɓorwude | Ɓorw/u/de. Laalɗude. So woodii ko moddi e nokku walla huunde haa ɓoodi, oon nokku walla ndeen huunde ɓorwii. So tawii ko leydi noon, wiyatee ko ina taati; so a yaɓɓii heen keew-ɗaa ko taataade njanaa. So a yanirii caggal (ɓaawo) wiyee a ardii diŋki-dotel. | ||||
Ɓittude | Ɓitt/u/de. Waɗde huunde haa faaɗa. Geɗe ina ɓeydee ñookeede e nokku tan, nokku oo ina ɓeydoo ɓittude. | ||||
Ɓiiñde | Ɓiiñ/de. Helde gite, ŋooɓde, ɓaaƴirde gite. | ||||
Ɓuuteede | Ɓuut/ee/de Ñaamde haa ɓurtina, haa reedu dogooru heɓtoo ɗum heen. Ñande juulde taaske, liiduɓe ɓee e seereraaɓe ɓee ina keewi ɓuuteede. | ||||
Ɓultaade | Ittude ko wayi no ɗacce nii e ɗo ɗakkinoo e lekki ɗoo | ||||
Ɓiɗɗo | Jibinannde, cukalel. Yeru: Oo ko ɓiɗɗ'am, oo ko ɓiyam, miin jibini ɗum | Ɓiɗɗo O | Ɓiɓɓe Ɓe | Ɓiɓɓe Ɓe | |
Reegde | Dirtude tawa koyɗe mum ceeraani e leydi | ||||
Janngude | Yiilaade ganndal walla heɓde ɗum. | ||||
Huwde | Yahde ladde, yaltina ko wonnoo e nder reedu mum, yaltinira kuwtol | ||||
Ciimtol | Denndaanngal ko yeewtanoo winndaa e nokku gooto, waɗaa no deftere nii | Ciimtol | Ciiiimti | Ciiiimti | |
Aaƴtaade | Artirde ko moɗnoo e hunuko mum, wona e ƴakkude | ||||
Sottude | Waɗde gawri e wowru, waɗa heen nbdiyam, una haa saaño koo yalta. | ||||
Anndude | Jogaade humpito. Humpitaade | ||||
Les | Maandel kollowel nokku ɓurɗo ɓallaade leydi o. | ||||
Ɗo | Maandel kollowel nokku ɓalliiɗo ɗo kolloowo o woni ɗoo. Ɗo = ina takkii kam Ɗa = ina takkaaki kam kono woɗɗaani To = ina woɗɗi seeɗa Tooyene = ina woɗɗi haa ɓurti, wonaa ɗoo fof | ||||
Amde | Diwde diwe jahduɗe, jooɗɗe, jahduɗe e hito. Wanngo, jiilal, duƴƴe fof ko ngamri. Toɓde haa heewa. Amo ko toɓo heewngo sahaa ndunngu. | ||||
Eeraade | Wullude nodda goɗɗuɗo | ||||
Annde | Lehel peewniraagel ɓakke hono no loonde feewnirtee nii, tawa nafoore mum ko waɗde heen cuuraay | Annde Nde | Gane Ɗe | Gane Ɗe | |
Ɗeɗɗude | Ɓittude daande haa ko joomum ɗeɗɗi ko roŋka foofde. Ɗeɗɗere, so juutii tan warat. | ||||
Laddaŋke | Jeyaaɗo ladde. | Laddaŋke O | Laddaŋkooɓe Ɓe | Laddaŋkooɓe Ɓe | |
Pullo | Yimɓe wuurɓe worgo Sahara, nder reedu Afrik, gila hirnaange haa fuɗnaage. Fulɓe ina keewi nehde jawdi haa teeŋti nagge. | Pullo o | Fulɓe Ɓe | Fulɓe Ɓe | |
Maapaade | Jaggude liɗɗi tawa faddortoo liɗɗi ɗii ko koyɗe mum ɗe sari e pokopokolam ina ɓafa ina ƴeeŋta, dote joomum e caggal buhe e korle mum ina takki leydi. Nii liɗɗi garduɗi e ndiyam ɗii ina palaa baŋ yoo baŋnjaggee. | ||||
Kippo | Horde fawiinde e dow cawel darnagel kaɗngel ɗum hippaade. Cawel ngel ina haɓɓaa e ɓoggol walla gaarawol, les horde ndenoon gabbe gawri caree toon mbele pooli ina naata nder cikoo. So pooli deppii haa naati nder, jaggunooɗo ceɓal goɗngal oo saƴƴa ɓoggol ngol, horde nde hippoo, hippora pooli bettaaɗi ɗi. | Kippo o | kippooji Ɗi | kippooji Ɗi | |
Taarodde | Cuurel keedtinangel e ɗo yahatee ladde, ɗo soofetee walla huwetee | Taarodde Nde | Taaroɗɗe Ɗe | Taaroɗɗe Ɗe | |
Mbildi | Ko hunndi huɓeere. Pale ina cakkoo, mire ndewa heen ɓakke pawoo dow: mbildi huɓeere ɓakke arii. | Mbildi Ndi | Bilɗe Ɗe | Bilɗe Ɗe | |
Wekkude | Ubbude gabbe gaawaaɗe ɗe | ||||
Lulaade | Eggude wuro hoɗoya gese saanga liggey gese, ko wayi no jabbere, aawre walla coñal. So licgey oo gasii, joomum ɓitta kaakon mum kadi hoota wuro | ||||
Lappude | Fiyde cabbi. Sariyya ina yamira yo neɗɗo lappe so waɗii ko feewaani. So gari soñaama, heewi ko lappeede mbele seerndude gabbe ɗee e cammeeje ɗe | ||||
Roonde | Ƴettude huunde fawa e dow hoore neɗɗo. Wallude neɗɗo fawde huunde e dow hoore mum. Ƴoogɓe walla teenɓe ina keewi roondondirde lehe walla bahe. | ||||
Rimndude | Fawde donngal e keeci daabaa. So huɗo hesaama heetwi ko tireede hade rimndeede e keeci mbabba ngam nawtude wuro. | ||||
Tirde | Haɓɓude donngal mum haa feewa mbele so rimndaa waasa yuubitaade haa jaaƴoyoo. | ||||
Yahde | Yaɓɓude ina yaɓɓita ngam ɓosde.ummaade nokkude faya nokku goɗɗe tawa ko koyɗe mum tan huutorii. | ||||
Mooytaade | Yahrude seese. Mo yiɗaa tineede, yiɗaa yahdu mum nanee heewi mooytaade. | ||||
Ñekkude | Dogde seese. Fettoyooɓe fukubal ina keewi adoraade ñekkude | ||||
Dogde | Ñekkude ko yaawi. Yahde yaawndu tawa alaa fof nde koyɗe joomum ɗiɗi ɗee fof memdata leydi | ||||
Daraade | Fawtude ɓanndu mum fof e dow teppe mum, waasa ɓosde. So huunde nattii ɓosde ina wiyee dariima. | ||||
Ƴukkaade | Wuurde gila hoore haa les keeci, wuurdira ɗum yeeso, ko heddii e ɓanndu ko ina darii. So neɗɗoo yiɗii ƴoogde e maayo tawa leppaani heewi ko ƴukkaade. | ||||
Sabbundu | Dental kuɗon e lekkon ɗo ndiwri (ɓuri heewde noon ko colli) renndini haa wayi no suudu nii, ngam ɓoccinde ɗoon e nehde ɗoon ɓikkon mum | Sabbundu Ndu | Cabbuli Ɗi | Cabbuli Ɗi | |
Meende | Woyde walla wullude no mbeewa ni walla no mbaalu ni. | ||||
Aynude | Reende. Reende ndammiri. Dewoowo e ndammiri ina ñamminoya ɗum wiyetee ko gaynaako | ||||
Yarde | Moɗde ndeelam. So kullel ɗomɗii yarata ko ndiyam. So kullal nawaama maayo walla weendu ngam yarde wiyetee yarnoyaama. Soccude cuɗaari hono kaŋŋe walla kaalis haa ɓeydoo jalbude. | ||||
Morde | Ñaamde huɗo ɗo fuɗi ñiɓii ɗoo | ||||
Ɓirde | Siiɓtaade, fooɗde ndeelam haa yalta e huunde waynde no enndu nii. | ||||
Deŋkaade | Ummaade ɗo toowi, fukko ɗo ɓuri ɗoon lesɗude. So neɗɗo yanirii dote ardii diŋkidottel. So neɗɗo wayii no pamɗitɗo ni, ina wiyee deŋkitiima. | ||||
Yande | Ummaade ɗo toowi, fukkoo ɗo ɓuri ɗoon lesɗude. Deŋkaade, saamde, fukkaade e leydi, murɓaade | ||||
Murɓaade | Yanirde yeeso, arda reedu Neɗɗo e kullel fof ina murɓoo, | ||||
Weeyde | Ɓooyde dow, caggal diwal. | ||||
Ŋabbude | Ummaade les faya dow tawa ina yaha. | ||||
Ŋaylude | Ŋabbude ina lada. | ||||
Taƴtude | Ummaade fonngo faya fonngo woɗngo, ina wona laawol, maayo, dingiral. | ||||
Lummbaade | Hayde tawa ko doole e ñeeñal joomum kaɗi ɗum yoolaade | ||||
Gajoo | Ñeeñal lummbogol tawa bannge yeeso o fof ko dow woni, joomum waya no gajjiiɗo e dow ndiyam ɗam nii | Gajoo O | Gajooji Ɗi | Gajooji Ɗi | |
Feeraade | Lummbaade tawa wayat no gudditoowo juuɗe mum gila yeeso haa caggal tawa rewni ɗum ko e banngeeji ɗii. | ||||
Mutde | Naatde nder ndiyam haa natta yiyeede | ||||
Suppitaade | Yaltinde hoore mum dow caggal nde joomum mutnoo. | ||||
Yoolaade | Mutde roŋka suppitaade, roŋka foofde debbora | ||||
Debbude | Saamde nder ndiyam yahra noon haa yettoo leydi, deeƴira noon. | ||||
Hayde | Huymbude Kala ko ɓuri hoyde e ndiyam, so waɗaama e majjam, hayat. | ||||
Huymbude | Hayde Roŋkude mutde, ɗo waraango hucci fof nawora | ||||
Ɓoɗɗude | Ñoƴƴude e dow ko nanndi e wuddu, dow nokku mo yaajaani | ||||
Ñawu | Ko neɗɗo , kullel walla puɗol jammbitta haa haɗa ɗum cellal. Ñawu safrete, so ɗum alaa jaggat ɓanndu fof. | Ñawu Ngu | Ñabbuuli Ɗi | Ñabbuuli Ɗi | |
Cellal | Ɗo alaa ñaw. | Cellal Ngal | Celle | Celle | |
Hoƴde | So aɗa yarna jawdi ma, a ƴooganii-ɗi ndyam, ɗi njarii ndiyam ɗam gasii, ko no ɗi ɗomɗitaani. Wiyee ɗi koƴii. | mbayka | Jogorɗe | Jogorɗe | |
Jooɗaade | Deeƴde e leydi, bannge e ɓanndu gonɗo dow nadorde o fawtoo e dow dote. Jooɗaade e leeso. Fooɗde jooɗorde jooɗoo heen. Suukaaɓe jaanngooɓe duɗal ɓee keewi jooɗaade ko e "baŋuuji". | ||||
Hofaade | Jooɗaade, korle keeda les, buhe paworoo heen bannge haa rotere wootere fawoo walla ɗesa fawwade e leydi | ||||
Ferlaade | Jooɗaade e leydi, hofa koyɗe, koppi ngudditoo, korle naatnaatondira, teppere anere hucca bannge ñaamo, teppere ñaamere hucca bannge nano. | ||||
Soppinaade | Jooɗtaade e teppe mum tawa koppi ina kofii memaani leydi. | ||||
Ƴuraade | Daraade hofa ɓanndu mum, gila nadorde haa dow ɓura yahde yeeso. Ina wiyee kadi : ƴukkaade | ||||
Lelaade | Deeƴde e nokku mo ɓurondiraani tooweendi tawa bannge e ɓanndu mum gila hoore haa koyɗe ina fawii e dow nokku hee. | ||||
Hippaade | Lelaade tawa bannge mum caggal o takkii e leydi | ||||
Wuññinaade | Ƴuraade walla hippaade walla kadi wayde no dicctotooɗo ni, haa waya no joomum yiɗi hollude ko dote mum nii. | ||||
Laƴde | Yahde tawa koyngal mum gootal yaɓɓataa haa sella. | ||||
Diccaade | Soppinaade tawa jooɗtii tan ko peɗeeli koyɗe mum | ||||
Ummaade | Daraade tawa joomum ko ko jooɗinoo walla.lelinoo, jooɗaadd tawa joomum ko ko lelinoo | ||||
Moylude | Yahde yaawndu tawa waɗtaani dogde | ||||
Ladde | Yahrude juuɗe e koyɗe fof, hono no kulle nii. Hade suka waɗtude yahde, ina heewi ladde taw. | ||||
Ɓafde | Dirtude haa nannda e jiɗɗo yahde nii tawa dote mum ceeraani e leydi. | ||||
Tallaade | Ɓosirde lelnde tawa ko banne yahri. Bannge ñaamo, reedu, bannge nano, keeci walla bannge nano, keeci, Bannge ñaamo, reedu. | ||||
Firde | Haalde "maanaa" wowlaandu, e ɗemngal kaaleteengal ngal walla e goɗngal. | ||||
Fiyde | Lappude, honngude Fiyde buubaa, honngude horde Addude geɗal mum e ko renndo eɓɓi, tonngi. | ||||
Fettude | Fiyrude koynal | ||||
Jaggude | Tamde. Ndah, jaggu ɗoo! | ||||
Teɓɓaade | Werlaade ina jagga, ina werloo ina jagga | ||||
Heɓɓaade | Jaggude ko werlaa ɗo ɗum weeyata ɗoo | ||||
Werlaade | Ƴeeraade seerta e ko joginoo e junngo mum ngam yettinde ɗum ɗo junngo ɓolo ɓollollo waawaa yettaade. | ||||
Tamde | Artirde peɗeeli e dow newre haa cegeneeji ɓittoo heen. Goɓɓondirooɓe ( waɗooɓe bokse) tamat goɓɓe mbele piggal ngal ɓura muusde. Ñaamiroowo juungo heewi ko tamde lonngere | ||||
Wertude | Lartude, Wertude junngo: weeɗde junngo ina ñaagoo Wertude leeso: lartude leeso mbele yimɓe njooɗoo heen | ||||
Taggude | Renndinde ko wertinoo. Taggude leeso: tallude leeso e dow mum mbele ittude ɗum ɗoon Limtude maayɓe e suniiɓe heen: Rajo Muritani ko Aamadu Tijjaani Baal taggatnoo hade hare nde waɗde e leydi ndi. | ||||
Joƴƴinde | Waɗde huunde yo jooɗo. Fawde huunde e leydi, ɗum yeeda. | ||||
Ɓaarde | Ƴettude huunde ɓagga ɗum e ko wayi no ɓalal ni, ceɓal les ngal lusindoo ngam waasa yande. Ɓaggude seel Ɓaggude Gasnude golle mum. Yeru: ɓaarde jaŋde | ||||
Hikkude | Takkude no moƴƴi. Yeru: Artir damal ngal haa hikkoo. Ɓaggude huunde haa takkoo tigi rigi e ɗo ɓaggaa ɗo. | ||||
Ɗakkude | Ƴettude geɗe ɗiɗi renndinira ɗumen wertooji mumen haa ɗi ngonta geɗel gootel. Yeru: Ɗakku natal ngal e ɓalal ngal!, hade maggal saamde. | ||||
Limre | Wowlaandu huwtorteendu ngam anndude ɗo eɓɓoore tolnii. Yeru: 25, ko ko limraa gootel gootel haa timmi 25. | Limre Nde | Lime Ɗe | Lime Ɗe | |
Nande | Tinde hito. Tinde hito faama ko tini ko. | ||||
Haalde | Yaltinde hito waɗngo konnguɗi degiiɗi, paamniiɗi e hunuko mum. | ||||
Haala | Konnguɗi jaltuɗi e hunuko. Ko neɗɗo walla seko kaalata. | Haala Ka | Haalaluuji Ɗi | Haalaluuji Ɗi | |
Konngol | Haala ndegiika faamniika | Konngol Ngol | Konnguli Ɗi | Konnguli Ɗi | |
Baɗo | Neɗɗo, kullel walla huunde waɗnde ko waɗaa, waɗano walla ko fayi waɗeede ko. | Baɗo O | Waɗɓe Ɓe | Waɗɓe Ɓe | |
Baɗal | Gollal. Gollal kollowal ko woni e waɗeede, ko waɗaa walla ko fayi waɗeede. Konngol ngol alaa baɗal heewaani faamnaade. | Baɗal Ngal | Baɗe Ɗe | Baɗe Ɗe | |
Timmoode | Wowlaandu walla denatal gowlaali timminoowal konngol. Baɗo + baɗal + timmoode. Yeru: Mi yahii Nakaaru. Ndakaaru timmini konngol ngol. | Timmoode Nde | Timmooɗe Ɗe | Timmooɗe Ɗe | |
Toɓɓugol | Maande baɗateeɗe nder e ɓaawo kongol ngam anndude no ngol janngirtee haa faamnoo. | Toɓɓugol Ngol | Toɓɓuli Ɗi | Toɓɓuli Ɗi | |
Poofirgal | Maandel toɓɓugel kollowel taroowo so yettiima ɗoon, daroto seeɗa, waasa joofde. | Poofirgal Ngal | Poofirɗe Ɗe | Poofirɗe Ɗe | |
Fiicaade | Ɓooltude gawƴal, ɓooltira ɗum hunuko mum. Ŋappude bannge e hoore nde, seelta gila dow haa les. So joomum welaama rewra noon haa wulnde nde fof ɓooltoo heddoo kaaɗdi ndi ɓoldi. | ||||
Ŋappude | Ŋatde huunde ngam ñaamde ɗum | ||||
Ŋatde | Artirde ñiiƴe mum e huunde ngam gaañde walla taƴde | ||||
Moɗde | Yawtinde huunde goddol mum feewde nder reedu. | ||||
Dolde | Reesde, ñaamde, jooɗoo haa ɓanndu firlita ko joomum ñaamnoo ko, haa alaa ko heddii so wonaa heyɗude. | ||||
Ɗomɗude | Yiɗde yarde | ||||
Yarde | Moɗde gooɓe deggondirɗe | ||||
Soofde | Sirƴirde terɗe mum jahrirɗe ladde ndeelam ɗam ɓanndu natti hatojinde. | ||||
Huwde | Yaltinde e ɓanndu mum kuudi | ||||
Laaɓde | Ŋakkude tuundi. Yiɗde anndude ko yahetee, hay so tawii wonaani haaju joomum. | ||||
Sooɗaade | Lawƴude juuɗe mum | ||||
Semmbaade | Lawƴude koyɗe mum | ||||
Sulmaade | Lawƴude yeeso mum | ||||
Juwde | Yahde nder ndiyam tawa mutaani | ||||
Lofaade | Yahde e nder ɓakkere, jiiɓaade heen sahaa haa roŋka yaltude | ||||
Fuybaade | Fijde nder ndiyam | ||||
Oorel | Fijirde lummbogol. Sukaaɓe ndenta, mo woni kala adda leggel, gooto werloo ɗum wona e yahdude e waraango, ɓe lummboo gooto kala artira leggal mum | ||||
Naange | Naange Naange ko koodal moolanaangal, hakkundewal e nder yuɓɓo tagopeeje ngo wonu-ɗen ngon e muuɗum, inneteengo kadi yuɓɓo naangeyankeewo maa sato naangeyankeewo. E finaa-tawaaji men kañum e haala men, en wiʼay naange fuɗay bimmbi (puɗal naange) yiiloo haa kiikiiɗe si muta (mutal naange) kono tippude e gannde kese ɗen, naange sottataa hay nii e ɗaa, ko tagopeeje ɗen, e maanaa leydi men ndin, woni e sottude tawa enen hiɗen sikka ko naage ngen. Jooni ko honɗum senndindiri hoodere e tagofeere? Hoodere ko ɓanndu asamaan-yankeeru wulndu jaw, ko kañum rokkata hoore mum ndaygu (lumière) e nguleeki. Tagofeere noon ko ɓanndu asamamaan-yankeeru ɓuuɓndu, niɓɓiɗndu, nokkooru ndaygu mum e hoodere ɓurnde ɓallaade ɗum. Jooni ndutto-ɗen to naange nge, wolla hoodere men ñalawma nde. Naange nge, ina woɗɗi leydi men ndi fotde teemdere e capanɗe joyi milyoŋ km (150 0000 km), palal mbeɗu magge ko 1392000 km. E nge doga taaraade jiriyiringal ngal (la galaxie) 72000 km/h (waktu gooto) so en mbaɗtii ɗum e ɗemngal farayse, mbiyen : le soleil tourne autour du centre galactique à la vitesse de 72000 km/h. Nguleeki magge to hakkunde mbuuɗu ngu ko : 15100000 °C (degré). Nguleeki to ceɓe magge ko: 5500 °C (degere). Geɗe shimiyankooje (chimique) gonɗe he naange ko: idraari, oksaari, heliyum e kemmbuuri (carbone). Naange nge; tagopeeje jeetayti (8) ina njiiloo taaraade ɗum, lewru ina yiiloo taaraade leydi, leydi ina yiiloo taaraade naange, naange ina yiiloo taaraade jiriyiringal, jiriyiriiɗe (galaxie) ina keewi; jiriyiringal fof ina moofti maa won hedde 300 milyaar hoodere, kala heen hoodere ko naange; hono no naange men nge nih. Ndeke en nganndii leydi men ndi wonani he winndere he so wonaa toɓɓel ndiyam e nder maayo geeƴ. Ummaade e tufnde wikipedia | Naange Nge | Naangeeji Ɗi | Naangeeji Ɗi | |
Arde | Yettaade, tawde e nokku. Yeru: Mi ummiima Charleroi, mi ariiɗoo e Burusel | ||||
Aafde | Mooftude e nder nokku mo huunde tiɗɗii e nder mum, mutna ɗum toon. Ñookde, lommbude. | ||||
Aaɓde | Maleede wune. Heɓde ko yiilotoo tawa tampaani heen. | ||||
Abbaade | Rewde, yahde tiindoo to gardiiɗo hucci too. | ||||
Ɗaalde | Ɓuutannde e dow ɓanndu. Ñaalde. Ñawannde ɓuutnde | Ɗaalde Nde | Ɗaale Ɗe | Ɗaale Ɗe | |
Ɗaayde | Wayde no kaangaaɗo ni, ta wa,fiyataa, gaañataa, jaggirooɓe ɗaayaani ɓee njalkintoo ɗum. | ||||
Eño | Werto udditaango, haa waya ko no ko ko hippitaa ɗacciraa noon uddaaka. Soppannde njinndaangu e leydi ngam weeɓnande luwoowo. | Eño Ngo | Eñi Ɗi | Eñi Ɗi | |
Faandu | Huunde wuttiinde, wutte ina waɗa faandu, henndu nder ndiyam waɗata ko faandu faya dow ngam suppitaade. So luwoowo ñiɓii luwgal mum e eño, ittii, ɗaccata ɗoon ko faandu. | Faandu Ndu | Paali Ɗi | Paali Ɗi | |
Wasaango | Puɗgol ko aawaa haa yalti faandu | Wasaango Ngo | Basaale Ɗe | Basaale Ɗe | |
Nawde | Ƴettude yahda heen. | ||||
Addude | Arde kañum e ko jogii ko | ||||
Jaabaade | Nootaade, ruttude konngol nde naamnde ɗaa. | ||||
Nootaade | Jaabaade ɗo noddaa. Holirde a nanii ko noddeɗaa ko haala ka kaal-ɗaa ka | ||||
Deƴƴude | Nattude haalde. Muumɗinde hoore mum. Waasde yaltinde hay hito wooto | ||||
Weɗaade | Yahdude e henndu | ||||
Finde | Nattude ɗaanaade | ||||
Weetde | Wonde subaka | ||||
Nanngude | Teeɓtaade, jaggude, tamde huunde waasa ɓoccitaae | ||||
Woppude | Nattude nanngude. | ||||
Teeɓtaade | Nanngude haa tiiɗa saloo woppude | ||||
Ɗaccude | Woppude Nattude nanngude Nattude waɗde ko woownoo waɗde | ||||
Tamde | Waɗde huunde e junngo mum artira heen peɗeeli mum, ɓitta. Yeru: Neɗɗo so ina ñaamra junngo tamat, lonngere ko ma tamee nde waɗee e hunuko | ||||
Ŋeefde | Hooltoraade ñiiƴe | ||||
Ŋeefde | Hooltoraade ñiiƴe | ||||
Fijde | Gollaade ko ngartam alaa so wonaa yo fittaandu welto. | ||||
Lowwol | Rogere adannde ataaye | Lowwol O | Lowwoluuji Ɗi | Lowwoluuji Ɗi | |
Saani | Rogere ɗimmere ataaye | Saani O | Saaniiji Ɗi | Saaniiji Ɗi | |
HO | |||||
Aaƴaade | Aaƴaade: ko neɗɗo calaniiɗo jiɗnaaɓe mum,mo jaɓataa jamirooje mawɓe mum, | ||||
Ɓilde | Loggude Mbiruuji ina ɓilondira, ɓilondira koyɗe. So neɗɗo roŋkii yaltude e nokku, ina wiyee ko ko ɓilii toon | ||||
Moosde | Jalde tawa seerndaani toni mum. Mo weltii kala, so jalaaani haa hekkitii ne ina heewi moosde kam. | ||||
Afo | Afo: ko neɗɗo, woni ɓiɗɗo mo jiɗnaaɓe mum ngadii dañde, ( dikkaade) | Afo o | Afɓe ɓee | Afɓe ɓee | |
Mahde | Ƴettude keccum ( ko wayi no ɓakke) , fonnda ɗu, fawondira ɗum, haa mbele daroo, tiiɗa, waasa yande, so yoorii. Huɓeere ina mahee, mahiree ɓakke walla simoŋ. | ||||
Mettude | Waasde welde. Aan koy aɗa metti koy hannde, kala ko haalaa wonta bone! Mbele ko nano pinir-ɗaa? Wuro mon ɓuri wuro amen mettude, hay tus alaa wuro mon, wonaa jeere, wonaa suudu safrirdu, on ndemataa... Kooli ko ndii ñiiri metti, alaa suukara, alaa lamɗam. | ||||
Mettaade | Ɓaatde ɗemngal mum e huunde mbele anndude mbeleendi walla metteendi mum ɗo tolnii. Laaƴaade | ||||
Ahde | Yaltinirde henndu goddol ummoraade e kuuse mum. | ||||
Aamde | Ŋakkude softeende. | ||||
Aamtude | Luuɓde | ||||
Eeltude | Nehde daabaa haa jaɓa mbaɗɗu. Elltude mbabba, puccu... : nehde ɗum haa rewa joomum. | ||||
Haƴƴude | Roŋkude ɓenndude | ||||
Yettaade | Arde e nokku. | ||||
Noddude | Eewnaede, Eeraade. Haalde innde neɗɗo walla kulle, walla geɗel gonngel mbele ngel waɗta hakkille e kaalɗo oo. Yero nooto yummaa nana noddu maa | ||||
Hirtaade | Ñaamde ñiiri nde naange muti, yimɓe ina payi e lelaade haa weeta | ||||
Neene | Yummaa. Debbo jibinɗo ma oo noddirtee noon. Ombo jogii inde kono noddirtaa mo ko neene. | Neene O | Neene en Ɓe | Neene en Ɓe | |
Jaɓde | Yahdinde miijo mum e ko haalaa ko. Wiyde eey. Yeru: Batu men ngu dey, miin ko toɓɓere adannde nde njaɓ-mi, ko heddii ko, mi saliima | ||||
Salaade | Waasde jaɓde. Ŋakkude yahdude e ko haalaa ko. | ||||
Wuɗde | Mooƴirde nder haa wonta conndi, so dillii tan fusa | ||||
Wujaade | Moomaade. Naalde e ɓanndu mum nebam. | ||||
Saggude | Loggaade, yowaade roŋka saamde, guusde ronŋka ɓennude, faleede. Roŋkude ɓennude | ||||
Helde | Feccude ko tiiɗnoo haa wonta ngeɗon keewkon | ||||
Baktude | Wonde e heewde, Ƴerde Yeru: so ilam ina ara, maayo baktat | ||||
Ƴerde | Wonde e heewde Baktude wonande maayo So neɗɗo ina woni e sekde, ina wiyee nana ƴera | ||||
Aaynaade | Aaynaade : ko weddaade : haayre walla sawru walla konngol , | ||||
Ƴeeɓaade | Ƴeeɓaade: ko gujjo rewɓe ƴeeɓ;otooɗo, gorko tawa dewbo ina ɗaanii yiɗa leldaade e mum. | ||||
Ɗo | Maandel nokku ɓadiiɗo, Taariindi ɓadiindi, | ||||
Ɗoon | Taariindi ma,ndi woɗɗaani mi, aan mo kaaldat-mi oo, Ɗo ngon-ɗaa ɗo, | ||||
Too | Nokku ɓurɗo taariindi ɓadiindi woɗɗude. Wonaa ɗoo fof, ko too. | ||||
Safrude | Waɗde haa ñawu egga cellal lomtoo | ||||
Soccude | Lawƴirde ko ñaaɗi, heefa tuundi.. | ||||
Memtinaari | Ko kala ko yiyotoo, memotoo walla tinotoo | Memtinaari Ndi | Memtinaa Ɗi | Memtinaa Ɗi | |
Ooñde | Hofde. Waasde fortude | ||||
Muunndaade | Jippin'de lefol sudda hunnduko e hinere | ||||
Asde | Waɗde wiiduru Asde woyndu: afftaade leydi , haa luugiɗa tawa faandaare nde ko heɓde ndiyam. | ||||
Riddude | Terde, Rewde e huunde (ina doga) ngam heɓtaade ɗum | ||||
Riiwde | Duñde huunde yoo woɗɗito Riwde bonnooɓe, riwde mbeewa naatba nder faawru, | ||||
Waktu | Tuma pillotooɗo laabi 24, ñalawma haa banndum arta. Nii jooni haa nii janngo ko waktuuji 24. Waktu ina waɗi hojomaaji 60, leƴƴanɗe 3600. Neɗɗo mo heñaaki daagaaki, ina waawi yaɓɓude heen taaɓe 4500. To diwaan Fuuta Tooro too, hakkunde futuro e geeƴe abbotoo ko e waktu gooto. | Waktu O | Waktuuji Ɗi | Waktuuji Ɗi | |
Hojom | Tuma pillotooɗo laabi 60 nder waktu. Tuma gabbotooɗo e darnde tummunde e njuulu. Ina abboo e taaɓanɗe 80, heñaaka, daagaaka. | Hojom O | Hojomaaji Ɗi | Hojomaaji Ɗi | |
Hojom | Tuma pillotooɗo laabi 60 nder waktu. Tuma gabbotooɗo e darnde tummunde e njuulu. Ina abboo e taaɓanɗe 80, heñaaka, daagaaka. | Hojom O | Hojomaaji Ɗi | Hojomaaji Ɗi | |
Leƴƴannde | Tuma pillotooɗo laabi 60 hojom kala, 3600 nder wakhu kala. Ina abbo e tuma gonɗo fuɗɗaade e gasnude wiyde ''Fuuta jaloŋ na weli'' | Leƴƴannde Nde | Leƴƴanɗe Ɗe | Leƴƴanɗe Ɗe | |
Laaknude | Yiylaade ko majji, ko hatojinaa. | ||||
Sellude | Waasde ñawde. Haarde cellal: waasde wondude e hay ñaw ngootu. Sellude kes: sellude no feewi. | ||||
Luuma | Jeere. Nokku ɗo suoodooɓe e yeeyooɓe ndentata ina ngostondira jawdi e kaake. | Luuma O | Luumaaji Ɗi | Luumaaji Ɗi | |
Heeraade | Heedde bannge. Wonde bannge wondaani e hay gooto. | ||||
Tolno | Nokku ɗo yahretee ɗoo. Won nokkuuji ndiwaama, keddiɗi ɗii njettaaka taw. Ɓiyam ina yahra e tolno 3 hannde, so o diwii ɗoon tan ko ma o janngoya wuro wonngo. | Tolno O | Tolnooji Ɗi | Tolnooji Ɗi | |
Hoɓaade | Ittirde peɗeeli mum gabbe gonɗe e wutaandu. Hoɓaade makka, seerndude gabbe makka e hormere nde, ittira peɗeeli mum, gorol e gorol. | ||||
Deedaaɗo | Ɓiɗɗo mo jibinaaka e dewgal kumangal e diine lislaam. | Deedaaɗo O | Reedaaɓe Ɓe | Reedaaɓe Ɓe | |
Feraade | Fettude koyɗe neɗɗo jahatnooɗo, walla dogatnooɗo, ngam yandinde ɗum. | ||||
Peral | Gollal periiɗo. Werlaa yande ɗum e yimɓe, gaaña ɗumen walla wara ɗumen, ko peral. Buɓɓondiral, galñondiral, pelmondiral | Peral Ngal | Pere Ɗe | Pere Ɗe | |
Darto-ɓeram | Dartogol ɓernde haa joomum faɗɗoo. So yaawaaka e joomum tan saŋkoto. Nde ɓernde dartii fof, juutataa joomum waynoo. Ko ɗum heɓtotoo yimɓe jooni ina heewi. | Darto-ɓeram Ngo | Darte-ɓeram Ɗe | Darte-ɓeram Ɗe | |
Ferde | Eggude Umaade nokku mo hoɗ-noo, hoɗoya bnokku goɗɗo. Ɗannaade juutngal | ||||
Dalƴude | Nokku baɗɗo ndeelam, billude ɗum haa ɗesa rufde. | ||||
Rufde | Samminde ndeelam, walla geɗe keltaaɗe haa mbayi no ceŋle, walla no conndi nii. | ||||
Deelde | Rufde ndeelam tawa filtinaani. | ||||
A | Lomto baɗo, neɗɗo kaaldeteeɗo o. | A | On | On | |
Yaafaade | Saamdinde hakke mum | ||||
Yarlaade | Jaɓirde ɓernde mum | ||||
Yande | Saamde, Ummaade dow hucca to ɓuri lesɗude e waawnere Yeru: Ɓalal ngal yanii. So cippirteeɗo liɓaama, wiyetee ko yanii | ||||
Ɓaarde | Janngude Ŋuraana e ko yahdata e mum haa seedanee waawii (tuugnaade e Goomu Fulo e wiɗto) | ||||
Rugga | Mawɗo aynaaɓe. Kala ko aynaaɓe cokli e laamɗo, ko ruggaajo ɓe nelata Kala ko laamiiɗo sokli e aynaaɓe ko Ruggaajo nelata | Ruggaajo O | Ruggaaɓɓe Ɓe | Ruggaaɓɓe Ɓe | |
Ngeɗu | Feccere, Bannge e huunde nde njey-ɗaa woni geɗal maa | Ngeɗu Ngu | |||
Wuurde | Wondude e fiɗtaandu mum. Waasde maayde. Kulle ladde, kulle wuro, puɗi, ɓinɗe,... ɗum fof ina wuura. Kala.ko wuuri noon, maa meeɗ nde maayi | ||||
Waylude | Hokkude mbaydi ngonndi. Yeru: '' Jaɓɓal ƴettu-ɗaa jooni ngal, waylu ɗum, so aɗa yiɗi ko moƴƴi maa.'' => Ƴettu jaɓɓal gonngal! | ||||
Feecde | Taƴirde njuuteendi | ||||
Dottude | Taƴirde njaajeendi | ||||
Kurum | Annde teeŋtinirde ko ɓalwi. | ||||
Coy | Annde teeŋtinirde ko wojji | ||||
Buy | Annde teeŋtinirde ko oolɗi | ||||
Tal | Annde teeŋtinirde ko ranwi | ||||
focco | Focco: ko goppe ndiwri (kuudi ndiwri) | Focco ngo | pocce ɗe | pocce ɗe | |
Corol | Diidol maantangol peccungol mbeɗu e hakkunde | Corol Ngol | Cori Ɗi | Cori Ɗi | |
Ngeraagu | Faayre Kumpa mbele ko waɗaa koo, ina moƴƴi walla moƴƴaani, mbele maa bonnu walla alaa. | Ngeraagu Ngu | |||
Winndude | Diidde e ɗerewol walla e nokku goɗɗo, ko neɗɗo goɗɗo waawi janngude, waawi firde |