Mbiifu :
Kuwtorgal ceŋeteengal e werlaa mbele werlaa oo ina rega e dow laawol. Ina addana ɗum weeɓde dirtinde.
Ɓataake :
Leeteer, talkuru. Ɗerewol binndangol haala soomaa e ɗerwol gonngol, neldangol walla payngol e neldeede
Ƴaaraade :
Seerndude gawri e saaño, tawa huwtortoo ko henndu.
Gawri wondundi e saaño ndi waɗee e lahal, lahal ngal suutee haa toowa, wona e yuppireede seese e lahal keddingal e lmeydi ngal. Henndu wona e weɗde saaño ko, sabu ɗum hoyde, gabbe gawri ɗee nde tawnoo eɗe teddi ɗe ngona e jooraade e lahal les ngal
Wilde :
Kuwtorgal jaggirteengal colli. Pillipeeje cañetee e beɗel, leeɓi ɗi borsi mumen ngudditii ndarnee heen. Mbeɗu ngu ubbee, borsi ɗii ndaroo, gabbe gawri caree e dow lbeɗu ngu. No colli cikortoo nii, ndoŋka teskaade borsi ɗii haa nde wooturu arti e daande sonndu fof, fuɗɗoo fitaade, keddiiɗi ɗii ndiwa. Ngel colel rullinaama.
Mbakku :
Kuwtorgal berlirteengal kaaƴe.
Ko salndu haɓɓetee dalliiji, ɗiin ne ndenndinee, ko soomata haayre nde ko waɗee ɗoon. So a fooɗii haayre nde e soomre mum a fooɗirii junngo wooto, junngo heddiingo ngo jagga salndu ndu, so a woppii haayre nde rewata ko hakkunde calɗi ɗii. Dalliiji liirtiiɗi ɗii ndokkata haayre nde doole
Mbaggu :
Foobre settaande haa wawtii, heen bannge huuree nguru liirtaangu haa so cawel fiyaama heen yaltina welngo. So waawɓe honncude njaggii mbaggu ina konnga tan naalaŋkooɓe teyataa ko ngamata.
Mbaggu :
Kuwtorgal konngeteengal yaltina hito welngo. Ngal wayata ko no wowru ni tawi ina huuraanguru liirtaangu banngeeji ɗi fot. So lekkon konngaama e nguru liirtaangu ngu hito ngo yalta. So haralleeɓe mum ina piha bawɗi naalaŋkooɓe ngona e yimde e amde.
Lahal :
Nokku ɗo ñaamde nokketee so ittaama e barme.
Ndeen ko lahe leɗɗe walla kore, jooni ko leɗɗe ɓaleeje en, koymet en, ekn..
Horde :
Kuwtorgal ñeɗirteengal. Ndeen ko ɓiɓɓe deeneeri bayɗi no paali nii tawa ina waɗi wuddu juutndu, so ɗe njoorii, ɗe peecee e hakkunde, kaaɗdi ndi ɗuggitee, heefee, wonii kore ɗiɗi ndañaama.
Kore keewi ñeɗireede kosam walla tufam.
Jammbere :
Kuwtorgal coppirteengal leɗɗe. Lawɓe keewi huwtoraade ngal. Ko ɓooldu raɓɓuru, tiiɗndu ndu hoore murlere, njamndi tiŋkiɗndi mbelndi ina seŋaa e hoore nde mbele so neɗɗo ƴeeriima fiyii ndi e leggal, ndi yiɗa feecde leggal ngal.
Tugawal :
Pecitte juutɗe seeɗa, heewi huwtoreede so joomum ina yiɗi feewnude galle. Ɗe keewi ko ñiɓeede e taartaaro galle walla ngesa, kooce walla baaboruuje kunndee heen
Tame :
Lahal ngal jooɗorde mum waɗiraa ko wayi no saakiri njamndi ni.
Tame waɗete conndi seɗiree:
1 - tame mo nguddon cewkon kon ko tame ɗaatɗo
2 - tame mo nguddon ndewkon heen kon ko tame jooroodu
3 - tame mo gudde jaajɗe oo ko tame giriyaas.
Seɗde :
Seerndude gabbe ɓutte e cewɗe tawa huwtorii ko tame.
Kaas :
Nokuyon tokoson ɗo siwetee ataaye, nbahdowon e baraade.
Fuurno :
Nokku baɗɗo mbeɗu ɗo ƴulɓe jayngol mbaɗetee ko wulnirtee koo fawee heen. Mbeɗu ngu ina fawii e dow jooɗorde, hakkunde mbeɗu ngu e jooɗorde nde, ɗoon henndu naatirta wuurtee arda ƴulɓe ɗe les, wutta ɗe, boyna ɗe.
Firde :
Firde: ko lekɗe cewɗe koftee fiilee heen baaji haa tiiɗa,waɗetee ko tiba dow hedde jubudu too ,ko kañum taarto too tigilde nde,ko e firde nde baaji juri ɗii kaɓɓetee ɗi telloo les,
Bagi :
Dental ɓinɗe to bannge ɓanndu
Nguru wayata ko dental ɓinɗe, ina waawi nanngireede no dental ɓinɗe nii.
Tekkere yaajnde waawngo waɗteede no leppi. So comcol kesol ina ñootee, heewi taƴeede ko e bagi