Fannnu Kuwtorɗe

Geɗe gollorɗe.

Gowlaali
Defte e fannu Kuwtorɗe

Kuwtorɗe

Firo

Geɗe gollorɗe

Werlaa : Oto walla kadi mobel. Kuwtorgal lomtotoongal daabaa, jolnoowal yimɓe walla gollorɗe goɗɗe, mbele ɓosnude ɗum en ko yaawi tawa eɓe ɓuri heewde.

Français: Voiture
Anglais: Car


Wowru : Kuwtorgal looweteengal gawri mbele sokkude

Arabe: هاون
Espagnol: Mortero
Français: Mortier


Gaccungol : Saakiri kuwtorteeɗo mbele rimndude geɗe (ñaayko, huɗo, gawƴe...) e daabaa.


Jayngol : Tufnde nguleeki, haa waɗi lewlewndu.

Arabe: نار
Espagnol: Fuego
Français: Feu
Anglais: Fire


Baafal : Alluwal baɗeteengal e damal ngam uddude

Français: Porte
Anglais: Door


Hullaade : Taartin'de lowre galle, waɗirde ɗum tata, walla tugaaje cukkiniree kooce.

Français: Faire une cloture


Sala : Leɗɗe cañaaɗe darnaaɗe e dow caaɗngol gila fonngo wooto haa woɗngo, ngam waawde taccude caaɗngol tawa juwaani, jolaani e laana, tawa neɗɗo oo yahri ko koyɗe mum.

Arabe: جسر
Français: Pont
Anglais: Bridge


Galle : Hoɗorde

Arabe: منزل
Français: Maison
Anglais: House


Leeso : Weerto jooɗeteengo


Cinndel : Bakanel noddirgel


Mbajju : Tekkere tekkunde suddorteende so neɗɗo jaangaama.

Français: Couverture


Tele : Alluwal kollowal naɓakaaji


Gatal : Ndaɗɗudi. Ko weertetee e leydi, jooɗee e dow mum.
Yeru: daago,


Wakannde : Nokkuyel kippotoongel, ɗo aadee heewi mooftude, comci mum walla keɗe goɗɗe, tawa ina waawi yahdude heen so welaama.


Jooɗorde : Kuwtorgal jooɗeteengal


Mbiifu : Kuwtorgal ceŋeteengal e werlaa mbele werlaa oo ina rega e dow laawol. Ina addana ɗum weeɓde dirtinde.


Ɓataake : Leeteer, talkuru. Ɗerewol binndangol haala soomaa e ɗerwol gonngol, neldangol walla payngol e neldeede


Ƴaaraade : Seerndude gawri e saaño, tawa huwtortoo ko henndu.
Gawri wondundi e saaño ndi waɗee e lahal, lahal ngal suutee haa toowa, wona e yuppireede seese e lahal keddingal e lmeydi ngal. Henndu wona e weɗde saaño ko, sabu ɗum hoyde, gabbe gawri ɗee nde tawnoo eɗe teddi ɗe ngona e jooraade e lahal les ngal


Lefol : Werto juutngo no feewi, tawa yaajaani, wona leydi mum walla tekkere mum


Huɓeere : Mahateeri wonndi bannge mum, mbaɗndi cuuɗi, ndi nder mum waawi hoɗeede


Lottundu : Ɓoggol juutngol cowangol, tawa ɗo sowre ɗoo ina yaaji seeɗa haa haayre waawa soomaade heen. So haayre nde soomaama ɗo sowre ɗo, ceɓe ɗiɗi njaggee ɓoggol ngol fof wona e yiileede ngam werlaade haayre haa ɓura woɗɗoyde e ɗo junngo ɓolo waawnoo haaɗnude.


Karba : Kuwtorgal kiwreteengal. Ɓoggol juutngol seeɗa ngol ceɓal jaagetee yiilee, ceɓal goɗngal ngal tawa ina ɓuri seeɓde. So yiilaama laabi ɗiɗi, tati, saƴƴee waya no fiyannde fellaa nii, colli ñaayatnooɗi ngesa kula ndiwa


Kalangal : Kuwtorgal ngal sukaaɓe pijirtunoo ngam jaggude pooli. Waɗat mbeɗu huuraangu tekkere fooɗtaande, leggel tokosel ɗisee heen ngam loŋde heen cettal ngal ceeɓeendi mum haɓɓaa gaarawol baɗangol worsundu.
Cettal ngal ina loggaa e dalli baawɗo ɗum fettinde. So foondu reppii haa ŋabbii e dow mbeɗu hee sabu yiɗde sikaade ngabbon carakon ɗoon kon, tinataa loŋta cettal ngal, ngal fetta, worsundu ndu worsoo e daande foondu nduu.
Wiyee foondu rullinaama.


Wilde : Kuwtorgal jaggirteengal colli. Pillipeeje cañetee e beɗel, leeɓi ɗi borsi mumen ngudditii ndarnee heen. Mbeɗu ngu ubbee, borsi ɗii ndaroo, gabbe gawri caree e dow lbeɗu ngu. No colli cikortoo nii, ndoŋka teskaade borsi ɗii haa nde wooturu arti e daande sonndu fof, fuɗɗoo fitaade, keddiiɗi ɗii ndiwa. Ngel colel rullinaama.


Mbakku : Kuwtorgal berlirteengal kaaƴe.
Ko salndu haɓɓetee dalliiji, ɗiin ne ndenndinee, ko soomata haayre nde ko waɗee ɗoon. So a fooɗii haayre nde e soomre mum a fooɗirii junngo wooto, junngo heddiingo ngo jagga salndu ndu, so a woppii haayre nde rewata ko hakkunde calɗi ɗii. Dalliiji liirtiiɗi ɗii ndokkata haayre nde doole


Mbaggu : Foobre settaande haa wawtii, heen bannge huuree nguru liirtaangu haa so cawel fiyaama heen yaltina welngo. So waawɓe honncude njaggii mbaggu ina konnga tan naalaŋkooɓe teyataa ko ngamata.


Baltirgal : Ɗo ndiyam waltirta. Ɗo ndiyam ndeeliɗam rewata haa yuppoyoo nannge goɗɗo.

Français: Goutiere


Gafakke : Saawdu gawri loggeteendu e hoore puccu ngam ñamminde.


Wannde : Jamngel kofingel ceeɓngel, kaɓɓeteengel e ceɓal caftol ngam jaggude liɗɗi.


Laana : Kuwtorgal juutngal baa?ngal jolnude yimɓe, kulle walla kaake nawa, ina reega, haya walla kadi diwa


Ñawndugol : Safaara. Cellingol.
Baɗgol haa ñawu egga, maaya, cellal lomtoo.


Feggere : Feggere: ko njamndi gal walla kaŋŋe, Baylo haynta, tafa hofa haa yooɗa, waɗatee ko e feɗeendu.

Français: Bague
Anglais: Finger ring


Barme : Kuwtorgal defirteengal.

Wolof: Cin / Tchine
Français: Marmite


Mbaggu : Kuwtorgal konngeteengal yaltina hito welngo. Ngal wayata ko no wowru ni tawi ina huuraanguru liirtaangu banngeeji ɗi fot. So lekkon konngaama e nguru liirtaangu ngu hito ngo yalta. So haralleeɓe mum ina piha bawɗi naalaŋkooɓe ngona e yimde e amde.


Lahal : Nokku ɗo ñaamde nokketee so ittaama e barme.
Ndeen ko lahe leɗɗe walla kore, jooni ko leɗɗe ɓaleeje en, koymet en, ekn..


Horde : Kuwtorgal ñeɗirteengal. Ndeen ko ɓiɓɓe deeneeri bayɗi no paali nii tawa ina waɗi wuddu juutndu, so ɗe njoorii, ɗe peecee e hakkunde, kaaɗdi ndi ɗuggitee, heefee, wonii kore ɗiɗi ndañaama.
Kore keewi ñeɗireede kosam walla tufam.


Ñorgo : Kuwtorgal kaatane ɓeppal ngal taartaaro mum hooynaa mbele ko waɗetee heen noo waasa rufde.


Loonde : Faandu mawndu mahiraandu ɓakke cumaaɗe ɗo ndiyam njareteeɗam mooftetee.


Tengaade : Laafa cañiraaka no ñorgo ni, mbele haɗde naange fiyde e hoore


Burugal : Leggal portingal ngal calkon ɗiɗon paalaa e ceɓal ɓurngal ɓuttiɗde ngal. Oon bannge e gallaaɗi mum so lommbaama e e kosam wonii e yiileede, yiilireede newe juuɗe ɗiɗi ɗee fof, ɗum wonata.e wurwude kosam renndina ɗum haa ɗaata.


Kuundal : Ñeɗugal pewnirangal leggal


Yulnde : Lahal ngal ɓeppiɗaani les julangal gudde cerwuɗe, kuwtorteengal dow barme so defoowo yiɗii suurtinde


Laɓi : Paaka, njamndi mbelnaandi haa waawi.ɗeeɗde, taƴde walla kadi seekde


Kaatane : Nokku ɗo defetee, woni cuurel mum fof walla duɗal ɗo barme fawotoo ɗoo tan


Takkorgol : Tekkere jiiɓre conndi ñooketeende hakkunde barme e yulnde mbele haɗde cuurki ki yahde, ko suurtintee ko leela suurtude.


Docotal : Leggal puɗɗingal huɓɓude, roytaani.


Fecitere : Leɗɗe daɓɓe peecaaɗe ngam huɓɓude ɗe.


Jammbere : Kuwtorgal coppirteengal leɗɗe. Lawɓe keewi huwtoraade ngal. Ko ɓooldu raɓɓuru, tiiɗndu ndu hoore murlere, njamndi tiŋkiɗndi mbelndi ina seŋaa e hoore nde mbele so neɗɗo ƴeeriima fiyii ndi e leggal, ndi yiɗa feecde leggal ngal.


Tugawal : Pecitte juutɗe seeɗa, heewi huwtoreede so joomum ina yiɗi feewnude galle. Ɗe keewi ko ñiɓeede e taartaaro galle walla ngesa, kooce walla baaboruuje kunndee heen


Koocal : Catal lekki baɗngal giye


Wooroŋŋe : Bannge e jalo jaggeteeɗo o, oon bannge heewi wonde leggal.


Unugal : Leggal ngal ceɓe mum ɗiɗi fof ɓuttiɗi murliɗi, unugal fiyetee e nder wowru waɗndu gawri mbele sottude walla unde haa ɗigga.


Tame : Lahal ngal jooɗorde mum waɗiraa ko wayi no saakiri njamndi ni.
Tame waɗete conndi seɗiree:
1 - tame mo nguddon cewkon kon ko tame ɗaatɗo
2 - tame mo nguddon ndewkon heen kon ko tame jooroodu
3 - tame mo gudde jaajɗe oo ko tame giriyaas.


Seɗde : Seerndude gabbe ɓutte e cewɗe tawa huwtorii ko tame.


Baraade : Catalel tokosel baɗirteengel ataaye


Kaas : Nokuyon tokoson ɗo siwetee ataaye, nbahdowon e baraade.


Fuurno : Nokku baɗɗo mbeɗu ɗo ƴulɓe jayngol mbaɗetee ko wulnirtee koo fawee heen. Mbeɗu ngu ina fawii e dow jooɗorde, hakkunde mbeɗu ngu e jooɗorde nde, ɗoon henndu naatirta wuurtee arda ƴulɓe ɗe les, wutta ɗe, boyna ɗe.


Firde : Firde: ko lekɗe cewɗe koftee fiilee heen baaji haa tiiɗa,waɗetee ko tiba dow hedde jubudu too ,ko kañum taarto too tigilde nde,ko e firde nde baaji juri ɗii kaɓɓetee ɗi telloo les,


Mbolu : MBOLU :Ko Lekɗe cewɗe sañatee sañiree baaji ,Wayata kono tibayel nih ,Waɗatee heen ko gertooɗe walla pooli ,so aɗa egga aɗa waawi naworde tawa gertooɗe ɗe ina nder ,hay so waalii lakde jonngooji keɓataa ɗum,


Wafdu : Njamndi kofiindi ina waɗi ñiiƴe ceeɓɗe belɗe,ina hesiree huɗo,ina soñiree butaali walla cammeeje,


Horde : Dennde yoornde nde kaaɗdi mum ittaa, sehaa haa waawa huwtoreede no ñeɗude nii walla bool nii.


Wilde :


Ƴelde : Feccere teewu walla lekɗe Ekn, Waɗde saamuuji.


Bagi : Dental ɓinɗe to bannge ɓanndu
Nguru wayata ko dental ɓinɗe, ina waawi nanngireede no dental ɓinɗe nii.
Tekkere yaajnde waawngo waɗteede no leppi. So comcol kesol ina ñootee, heewi taƴeede ko e bagi


Ɗerewol : Werto hoyngo sewngo ɗo winndooɗe keewi waɗde binndi mumen.
Kaayit. Deftere ko dental ɗereeji.


Dognoowo : Jiiltoowo, ɗowoowo werlaa, abiyoŋ, laana ndiwoowa, laana leydi.....
Keedɗo yeeso ina haylita, jagguɗo e ŋaaŋol oo. Kaŋko waawi rewnude laana makko laawol.


ƴulmere : Leggal cumngal tawi rooytaani


Sumalle : Nguru mbeewa walla mbaalu, mbaɗtaangu no saawdu nii, ina nawiree ndeelam


Daago : Leeso sañiraango baramlefi huɗo, haa waawi werteede mbele yimɓe ina njooɗoo walla leloo heen


Comcol : Tekkere huuroore ɓanndu


Jawo : Ko loggetee e junngo sabu ɗum yooɗde


Hootonnde : Ko loggetee e nofuru sabu ɗum yooɗde


Kaŋŋe : Njamndi oolndi, njooɗndi, ina huwtoree so neɗɗo yiɗii yooɗnaade


Kiri : Jammoore njamndi mboɗeeri,
ina huwtoree e masiŋaaji no feewi sabu mum ɗaccude nguleeki e 'elektirisitee' ɓennude


Koymet : Jammoore njamndi ndaneeri, koyndi.
Endi huwtortenoo no feewi ngam feenude barmeeji


Bedek : Njamndi ndaneeri seeɗa, njaawndi taayde. Endi huwtoree ngam ɗakkondirde jamɗe


Cawgu : Nguru


Lahal : Horde mawnde, leggal cehangal haa nanndi e horde mawnde


Wowru : Kuwtorgal ɗo gawri waɗetee so ina unee


Woyndu : Ngaska luggiɗka mbaɗooka ndiyam ɗo yimɓe ngarata ƴoogde. Ɓunndu luggiɗndu.


Baagal : Nokku tellinteeɗo nder woyndu, ƴooga ndiyam, sefee ƴeeŋtinee mbele ndiyam ɗam huwtoree


Dahaa : Ndeelam peewnaɗam ina winndiree, heewi ko ɓawlude.
Kuɗol suwete heen, winndiree e alluwal


Fetel : Kuwtorgal daddoowo, pettowal yaltina kural. So kural yanii e ko raddetee ko, barmina walla wara ɗum


Mbasu : Sasa, saawdu


Ɓoggol : Karlol juutngol cewngol kuwtorteengol so neɗɗo ina yiɗi haɓɓude, tirde, sinndude, ekn


Gammbu : Galle puccu


Duɗal : Nokku janngeteeɗo


Kopotti : Fijirde sukaaɓe, ɗo ɓoggol wuurtetee e potyon, koyngal fof yaɓɓa e pot, suka ina dogda heen.


ñaayre : ko wayi no fottere nde ñeeñɓe kuwtortoo so ina peewna cakkaaji walla ñaantorɗe goɗɗe


Ñorgo : Mbeɗu (hippoode) sañiraangu kuɗi e gaaraaji


Luwgal : Gollorgal, baɗirgal ngaskon tokoson e leydi ngam aawde heen.