Fannnu Kulle

Tagooje guurɗe, poofooɗe, baɗɗe ƴiiƴam e teewu..

Gowlaali
Defte e fannu Kulle

Kulle

Firo

Tagooje guurɗe, poofooɗe, baɗɗe ƴiiƴam e teewu.

Gertogal : Ndiwri njarli ndi neɗɗo heewi nehde. Woni teew mum woni ɓoccooɗe mum hay dara en ngoppaani. Won e gertooɗe ina nehee e ko wayi no isinaaji, tawa ko ɓoccinde an nehiraa, ɗee heen ko teew mum en tan.

Français: Poule


Ñiiwa : Kullel mawngel, juutngel hinere, keewngel doole. Ñiiwa ñaamata ko puɗe, heewi taweede ko e nder reedu Afrik haa fuɗnaange haa fayi worgo. Ina hirnaange Afrik kono nattii haawde. Ko ñiiwa woni maandel Kodduwaar. Ina tawee kadi Azii, alaa Orop e Amerik so wonaa tawa ko pernaaɗi.

Français: Elephant


Mbabba : Kullel ngel aadee heewi huwtoraade e golle mum, so ina fera, walla kadi so ina rema. Kullel keewngel doole. Mbabba ina wona pooreewa. Mbabba ñaamata ko puɗol. Bojji walla gulaali mum mbiyetee ko kanaali. (Hii-hooŋ)
Mbabba hanat.

Arabe: حمار
Wolof: Mbaam
Français: Âne
Anglais: Donkey


Rawaandu : Kullel ngel neɗɗo huutortoo ngam reende walla tintinde. Ina wiyee wonde ngeel kullel ɓuri wonde sehil neɗɗo. Ina reena ndammiri.

Français: Chien


Mbaroodi taktakri : Kullel ladde bayngel no ullundu mwndu nii, ñaamata tan noon ko teew, heewi ko sonngude ko nannndi e lelli en, nayi ladde, bamɗi ladde, nde ñaama. Baaba oo, dewi ɗi e ɓikkon kon mumen keewi wondude no ɓesngu nii.

Français: Lion


Fowru : Kullel ladde ɗesngel abbaade seeɗa e rawaandu. So ina yaha wayata ko no laƴat nii. Yaawaano dogdu, kono so yiɗii sonngude rewat haa nde sonngi fof. Sahaa wayata ko no jalat nii. Ko rewru heewi ardaade coggal. Koyɗe yeeso ɗe ɓuri juutde e koyɗe caggal ɗe.

Français: Hyène


Ullundu : Kullel nanndowel e barogel taktakel, so ina woya ŋeewat, ina nehee e nder galle, ina wuura ladde.Ñaamata ko gertooɗe en, pooli en kono yaawri fof ko doombru

Français: Chat


Nagge : Kullel nehangel. Bannge afrik ko fulɓe ɓuri anndireede nehde ngal. Hoore nde ina waɗa gallaaɗi ɗiɗi: bannge ñaamo e bannge nano, allaadu fof tiindoo bannge mum mawnira toon, so ɓooyii ɗi kofoo.


Puccu : Kullel ngel neɗɗo nehata ngam wallitoraade ɗanle mum walla kareeli mum. Puccu ina yaawi dogdu. Ina heewi haɓɓeede e saret ngam nawde kaɓirɗe. Won waawɓe mbaɗɗu ina mbaawi amnude puccu.


Mbaalu : kullel nehangel ngel wordu mum wietee njawdi. Juulde taaske to bannge Senegaal e Moritani ko teew njawdi heewi ñaameede.


Waandu : Kullel ladde nanndungel e neɗɗo, heewi ko ŋaylude e leɗɗe. Baaɗi boɗeeji e ɓaleeji ina ngoodi.


Doombru : Kullel tokosel, koɗowel e nder gasɗe, gonowel ɗo gawri heewi taweede. Ullundu yaawri ɗum.


Ciilal : Ndiwri ɓaleeri mawndi seeɓndi yiitere. Ciilal yaawri cofel. Ina heewi ñaamde kullmaayɗe e ladde.


Jiire : Kullel nanndungel seeɗa e dommbru, ɓuri ɗum mawnude, kadi laaci kii ina waɗi leeɓi haa heewi. Wuurata ko e gasɗe.


Wojere : Kullel ɓurowel jiire mawnude seeɗa, ngel noppi juutɗi, jaawngel dogdu haa maayi.


Ngooroondi : Laadol jahowol haaju mum, ngol fiɗataa. Ina nanndi e mbaroodi laadoori ɓuri seerndude ɗi ko ngooroondi fiɗataa, warataa.


Elo : Kullel nanndungel e mboddi, kono vuri zum famɗude. Ina waawi lummbaade. Taƴtude ɗum maayo wayi ko no mehre ni.


Nooroo : Mboddi wuurndi e ndiyam, mbaawndi sonngude kala ko jippii e tufnde. Hay nagge e mawnude daɗataa.
So mawnii haa saamolinii wiyee piyoori. Ina hoora balɗe walla lebbi.


Ngabu : Kullel mangel sanne, guurngel e nder ndiyam mbelɗam. Ɓanndu murlu, laacel daɓɓel, so ŋaaɓii hunuko mbiyataa ko wuro ngo fof ina heƴa heen, ñiiƴe ɗee alaako poti mawnude.
Wuuri ko e ndiyam kono foofata ko dow.


Liwoongu : Kullel ndiyam mbelɗam, ɓanndu murlu waɗndu beɗi. Ñaamata ko kuɗooli puɗooji nder ndiyam ɗi.

Français: Le lamantin


Njamala : Kullel ladde jeyangel e kulle ɓurɗe juutde daaɗe. Njamala ina njoolɗi. So njamali ina kaɓa ɗi mbiccata ko koye ɗe, ngoota fof fiyra heddiiba hoore mum.


Cewngu : Kullel nanndungel e ullundu, ina waɗi ñaaba-ñaabe, ngel jeyaa ko e kulle ɓurɗe yaawde dogdu, kono dogdu mum juutataa.


Lugu :


Ndamndi : Wordu mbeewa

Français: Bouc


Kaŋkaleewal : Ndiwri nehaandi ɓurndi gertogal mawnude seeɗa. Ndi heewaani diwde, kadi diwal mum toowataa, juutataa. Yahdu mum ina limmbi.


Daga :


Hebee : Colel baawngel bonnude gese


Moolturu :


Mariyaama : Poolel tokosel


Uuga :


Ɗeelaa : Sonndu ƴoƴndu

Français: Corbeau


Lingi : Gilngel keewngel wojjude, keewngel koyɗe


Mbeewa : Kullel nehangel ƴoƴngel haa maayi, engel tolnoo mawnugol e mbaalu. Mbeewa meenat. Ina waɗa gallaaɗi, so engel woya walla wulla ngel meenat.
Rewru ndamndi.
Neɗɗo pamaro haaju ina heewi wiyeede ko mbeewa


Ɓota : Ɓinngel mbeewa. Mbeewa pamara


Hijde : Wullude walla woyde no ndamndi ni, so endi ƴama mbeewa, so ndi yiɗii wondude e mum.


Oorde : Yahde ulloo e ladde tawa faandaare nde tiiɗaani.
So coggal ndammiri ardiima gaynaako beetewe ɓe tiindiima ladde ngam yiiloyaade ko ñaami, wiyetee ko ndammiri ndi ooroyii.


Sardi : Coggal ndammiri wuro


Heende : Kullel nanndugel e heende guurgel e ndiya.

Français: Tortue Marine


Jaawde : Dogde doole wonande kulle, koyɗe ɗiɗi yeeso ɗee ndiwa taaɓodoo, koyɗe ɗiɗi caggal ngarda njaɓɓida ɗo ɗe yeeso ɗee njaɓɓunoo ɗoo, ɗe yeeso ɗee ndiwda kadi,...


Takkere : Teppere kullel


Doobal : Doobal : Ko ndiwri mawndi , koyɗe juutɗe e ndi heewi wonde e sara ndiyam ,ko wayino ilam e beeli ekn.


Ndaw : Sonndu mawndu ndu waawaa diwde, waawi ko dogde, ndu daande juutnde e korle juutɗe.


Sooyru : Sooyru: ko ndiwiri njooɗndi ngonndi lakde , kono endi nehee e wuro , endi heewi goobuuji, so neɗɗo haalii endi refta heen,


Mettellu : Kullel tokosel, jiɗngel suukara, bayngel no ñuuñu nii. Ina hoɗa e waande, walla e ngaskon cewkon njuutkon. So eɗi njaha ɗi keewi ko waɗde gorwoccol. Wayi ko no ñuungel boɗewel ni

Français: Termite


Ŋeewee : Ŋeewee : ko foondu, ndiwri,purdi endi waɗi bade boɗeeje e ɓaleeje ,kono wanaa coy wanaa kurum .


Kelew : Sonndu juutndu koyɗe, heewngu takkaade daande maayo


Seedere : Kullel daande maayo, doondingel galle mum ina yahda heen.
Laalogal ngal ina huutortenoo no kaalis nii e jamanuuji ɓennuɗi seeɗa.
Piyoowo ceede: neɗɗo kuuwtortooɗe ceede, ngam haalde ko hebori arde, ngam yiyde mbirniindi.


Eda : Nagge ladde. Ɗe keewi kannje fof ko ɓawlude


Ndamndi : Ndamndi:ko jawdi neheteendi he wuro hene oora hine jofta ko gorol to bannge be'i .

Français: Bouc


FUKAARU : Fukaaru: ko ɓiyngel Ullundu keccel wiyetee noon.

Français: Chaton


Faaɓru : Faaɓru: ko kullel guurngel nder ndiyam kono wanaa liingu ,ina waɗi koyɗe nayi,ina ŋaaka jemma,so ina yaha diwdiwnat.

Français: Grenouille


Ñuuñu : Kullel ladowel ɓalewel bayngel no mettellu ni.
Baawngel gollaade, gootel heen fof ina anndi golle mum.
Njuuteendi mum timmaani hay segene


Sofru : Ɓinngel ndiwri, ɓinngel gertogal


Mola : Ɓinngel mbabba


Sonndu : Ndiwri pamari


Ngelooba : Kullel toowngel, juutngel daande, cuusngel heege e ɗomka, baɗngel ƴonngo. Safalɓe ina keewi liggoraade ngel.


Baajol : Won e barooɗe laadooje


Bedol : Saawdu ɓiɗɗo nder reedu ndammiri. So ɓinngel ngel yaltii ko kañum rewata heen


Mbortu : Ɓinngel mbaalu


Boy : Rawaandu ladde


Seendu : Liingu nanndundu e giccal, kono ina waɗi ñiiƴe


Giccal : Liingu maayo welngo sewngu ngu njuuteendi mum abbotoo e 20 cm. E ngu nannda e 'yaaybooy' to maayo haaɗngo to.


Sidere : liingu maayo welngo, ɓeppu njaajngu sseɗa


Mawba : Ñiiwa


Wilwilnde : Ndiwri ndi annduɓe ɓaggi e muyninooje, sabu ndi alaa sigeeji hono colli fof ni.
Ko nde muyninoore woore wootere anndaa diwoore hono sonndu ni.


Foondu : Ndiwri wayndi no maiyaama en, uuga,...


Ñaaku : Buubal ngal yimɓe keptnini njuɓɓudi ngonka mum, ko kanngal hokkata njuumri.


Ñakkuru :


Ñale : Nagge tokosere


Ñaaral : Ndiwri puri, ndi daande e koyɗe juutɗe. ndi tufat hunuko mayri nder ndiyam endi yahra noon endi awa. Ñaaral pural.


Hooñoldu : E farayse ko escargot, mballee en e firo moƴƴo

Français: Escargot