Tagooje guurɗe, poofooɗe, baɗɗe ƴiiƴam e teewu.
Wowlaandu | Firo | Teelal | Keewal | Innde | |
---|---|---|---|---|---|
Gertogal | Ndiwri njarli ndi neɗɗo heewi nehde. Woni teew mum woni ɓoccooɗe mum hay dara en ngoppaani. Won e gertooɗe ina nehee e ko wayi no isinaaji, tawa ko ɓoccinde an nehiraa, ɗee heen ko teew mum en tan. | Gertogal ngal | Gertooɗe ɗe | Gertooɗe ɗe | |
Ñiiwa | Kullel mawngel, juutngel hinere, keewngel doole. Ñiiwa ñaamata ko puɗe, heewi taweede ko e nder reedu Afrik haa fuɗnaange haa fayi worgo. Ina hirnaange Afrik kono nattii haawde. Ko ñiiwa woni maandel Kodduwaar. Ina tawee kadi Azii, alaa Orop e Amerik so wonaa tawa ko pernaaɗi. | Ñiiwa ba | Ñiibe ɗe | Ñiibe ɗe | |
Mbabba | Kullel ngel aadee heewi huwtoraade e golle mum, so ina fera, walla kadi so ina rema. Kullel keewngel doole. Mbabba ina wona pooreewa. Mbabba ñaamata ko puɗol. Bojji walla gulaali mum mbiyetee ko kanaali. (Hii-hooŋ) Mbabba hanat. | Mbabba ba | Bamɗi ɗi | Bamɗi ɗi | |
Rawaandu | Kullel ngel neɗɗo huutortoo ngam reende walla tintinde. Ina wiyee wonde kullel ɓurngel wonde sehil neɗɗo ko rawaandu. Rawaandu ina reena ndammiri. | Rawaandu nduu | Dawaaɗi ɗii | Dawaaɗi ɗii | |
Mbaroodi taktakri | Kullel ladde bayngel no ullundu mwndu nii, ñaamata tan noon ko teew, heewi ko sonngude ko nannndi e lelli en, nayi ladde, bamɗi ladde, nde ñaama. Baaba oo, dewi ɗi e ɓikkon kon mumen keewi wondude no ɓesngu nii. | Mbaroodi Ndi | Barooɗe taktake Ɗe | Barooɗe taktake Ɗe | |
Fowru | Kullel ladde ɗesngel abbaade seeɗa e rawaandu. So ina yaha wayata ko no laƴat nii. Yaawaano dogdu, kono so yiɗii sonngude rewat haa nde sonngi fof. Sahaa wayata ko no jalat nii. Ko rewru heewi ardaade coggal. Koyɗe yeeso ɗe ɓuri juutde e koyɗe caggal ɗe. | Fowru Ndu | Pobbi Ɗi | Pobbi Ɗi | |
Ullundu | Kullel nanndowel e barogel taktakel, so ina woya ŋeewat, ina nehee e nder galle, ina wuura ladde.Ñaamata ko gertooɗe en, pooli en kono yaawri fof ko doombru | Ullundu Ndu | Ulluɗi Ɗi | Ulluɗi Ɗi | |
Nagge | Kullel nehangel. Bannge afrik ko fulɓe ɓuri anndireede nehde ngal. Hoore nde ina waɗa gallaaɗi ɗiɗi: bannge ñaamo e bannge nano, allaadu fof tiindoo bannge mum mawnira toon, so ɓooyii ɗi kofoo. | Nagge Nge | Nayi Ɗi | Nayi Ɗi | |
Puccu | Kullel ngel neɗɗo nehata ngam wallitoraade ɗanle mum walla kareeli mum. Puccu ina yaawi dogdu. Ina heewi haɓɓeede e saret ngam nawde kaɓirɗe. Won waawɓe mbaɗɗu ina mbaawi amnude puccu. | Puccu Ngu | Pucci Ɗi | Pucci Ɗi | |
Mbaalu | kullel nehangel ngel wordu mum wietee njawdi. Juulde taaske to bannge Senegaal e Moritani ko teew njawdi heewi ñaameede. | Mbaalu Ngu | Baali Ɗi | Baali Ɗi | |
Waandu | Kullel ladde nanndungel e neɗɗo, heewi ko ŋaylude e leɗɗe. Baaɗi boɗeeji e ɓaleeji ina ngoodi. | Waandu Ndu | baaɗi Ɗi | baaɗi Ɗi | |
Doombru | Kullel tokosel, koɗowel e nder gasɗe, gonowel ɗo gawri heewi taweede. Ullundu yaawri ɗum. | Doombru Ndu | Doombi Ɗi | Doombi Ɗi | |
Ciilal | Ndiwri ɓaleeri mawndi seeɓndi yiitere. Ciilal yaawri cofel. Ina heewi ñaamde kullmaayɗe e ladde. | Ciilal Ngal | Ciile Ɗe | Ciile Ɗe | |
Jiire | Kullel nanndungel seeɗa e dommbru, ɓuri ɗum mawnude, kadi laaci kii ina waɗi leeɓi haa heewi. Wuurata ko e gasɗe. | Jiire Nde | Jihe Ɗe | Jihe Ɗe | |
Wojere | Kullel ɓurowel jiire mawnude seeɗa, ngel noppi juutɗi, jaawngel dogdu haa maayi. | wojere Nde | Boje Ɗe | Boje Ɗe | |
Ngooroondi | Laadol jahowol haaju mum, ngol fiɗataa. Ina nanndi e mbaroodi laadoori ɓuri seerndude ɗi ko ngooroondi fiɗataa, warataa. | Ngooroondi Ndi | Goorooɗi Ɗi | Goorooɗi Ɗi | |
Elo | Kullel nanndungel e mboddi, kono vuri zum famɗude. Ina waawi lummbaade. Taƴtude ɗum maayo wayi ko no mehre ni. | Elo oo | Elooji Ɗi | Elooji Ɗi | |
Nooroo | Mboddi wuurndi e ndiyam, mbaawndi sonngude kala ko jippii e tufnde. Hay nagge e mawnude daɗataa. So mawnii haa saamolinii wiyee piyoori. Ina hoora balɗe walla lebbi. | Nooroo o | Noorooi Ɗi | Noorooi Ɗi | |
Ngabu | Kullel mangel sanne, guurngel e nder ndiyam mbelɗam. Ɓanndu murlu, laacel daɓɓel, so ŋaaɓii hunuko mbiyataa ko wuro ngo fof ina heƴa heen, ñiiƴe ɗee alaako poti mawnude. Wuuri ko e ndiyam kono foofata ko dow. | Ngabu ngu | Gabi Ɗi | Gabi Ɗi | |
Liwoongu | Kullel ndiyam mbelɗam, ɓanndu murlu waɗndu beɗi. Ñaamata ko kuɗooli puɗooji nder ndiyam ɗi. | Liwoongu Ngu | Liwooɗi Ɗi | Liwooɗi Ɗi | |
Njamala | Kullel ladde jeyangel e kulle ɓurɗe juutde daaɗe. Njamala ina njoolɗi. So njamali ina kaɓa ɗi mbiccata ko koye ɗe, ngoota fof fiyra heddiiba hoore mum. | Njamala Ba | Njamali Ɗi | Njamali Ɗi | |
Cewngu | Kullel nanndungel e ullundu, ina waɗi ñaaba-ñaabe, ngel jeyaa ko e kulle ɓurɗe yaawde dogdu, kono dogdu mum juutataa. | Cewngu Ngu | Cewɗi Ɗi | Cewɗi Ɗi | |
Lugu | Lugu o | Luguuji Ɗi | Luguuji Ɗi | ||
Ndamndi | Wordu mbeewa | Ndamndi Ndi | Damɗi Ɗi | Damɗi Ɗi | |
Kaŋkaleewal | Ndiwri nehaandi ɓurndi gertogal mawnude seeɗa. Ndi heewaani diwde, kadi diwal mum toowataa, juutataa. Yahdu mum ina limmbi. | Kaŋkaleewal Ngal | Kaŋkaleeje Ɗe | Kaŋkaleeje Ɗe | |
Daga | Daga O | Dagaaji Ɗi | Dagaaji Ɗi | ||
Hebee | Colel baawngel bonnude gese | Hebee O | Hebeeji Ɗi | Hebeeji Ɗi | |
Moolturu | Moolturu Ndu | Moolti Ɗi | Moolti Ɗi | ||
Mariyaama | Poolel tokosel | Mariyaama O | Mariyaamaaji Ɗi | Mariyaamaaji Ɗi | |
Uuga | Uuga O | Uugaaji Ɗi | Uugaaji Ɗi | ||
Ɗeelaa | Sonndu ƴoƴndu | Ɗeelaa O | Ɗeelaaji Ɗi | Ɗeelaaji Ɗi | |
Lingi | Gilngel keewngel wojjude, keewngel koyɗe | Lingi O | Lingiiji Ɗi | Lingiiji Ɗi | |
Mbeewa | Kullel nehangel ƴoƴngel haa maayi, engel tolnoo mawnugol e mbaalu. Mbeewa meenat. Ina waɗa gallaaɗi, so engel woya walla wulla ngel meenat. Rewru ndamndi. Neɗɗo pamaro haaju ina heewi wiyeede ko mbeewa | Mbeewa Ba | Bey Ɗi | Bey Ɗi | |
Ɓota | Ɓinngel mbeewa. Mbeewa pamara | Ɓota Ba | Ɓoti Ɗi | Ɓoti Ɗi | |
Hijde | Wullude walla woyde no ndamndi ni, so endi ƴama mbeewa, so ndi yiɗii wondude e mum. | ||||
Oorde | Yahde ulloo e ladde tawa faandaare nde tiiɗaani. So coggal ndammiri ardiima gaynaako beetewe ɓe tiindiima ladde ngam yiiloyaade ko ñaami, wiyetee ko ndammiri ndi ooroyii. | ||||
Sardi | Coggal ndammiri wuro | Sardi Ndi | |||
Heende | Kullel nanndugel e heende guurgel e ndiya. | Heende nde | keeɗe Ɗe | keeɗe Ɗe | |
Jaawde | Dogde doole wonande kulle, koyɗe ɗiɗi yeeso ɗee ndiwa taaɓodoo, koyɗe ɗiɗi caggal ngarda njaɓɓida ɗo ɗe yeeso ɗee njaɓɓunoo ɗoo, ɗe yeeso ɗee ndiwda kadi,... | ||||
Takkere | Teppere kullel | Takkere Nde | Takke Ɗe | Takke Ɗe | |
Doobal | Doobal : Ko ndiwri mawndi , koyɗe juutɗe e ndi heewi wonde e sara ndiyam ,ko wayino ilam e beeli ekn. | Doobal ngal | Doobe ɗe | Doobe ɗe | |
Ndaw | Sonndu mawndu ndu waawaa diwde, waawi ko dogde, ndu daande juutnde e korle juutɗe. | Ndaw O | Ndawuuji Ɗi | Ndawuuji Ɗi | |
Sooyru | Sooyru: ko ndiwiri njooɗndi ngonndi lakde , kono endi nehee e wuro , endi heewi goobuuji, so neɗɗo haalii endi refta heen, | Sooyru Ndu | ɗi ɗii | ɗi ɗii | |
Mettellu | Kullel tokosel, jiɗngel suukara, bayngel no ñuuñu nii. Ina hoɗa e waande, walla e ngaskon cewkon njuutkon. So eɗi njaha ɗi keewi ko waɗde gorwoccol. Wayi ko no ñuungel boɗewel ni | Mettellu Ngu | Mettelli Ɗi | Mettelli Ɗi | |
Ŋeewee | Ŋeewee : ko foondu, ndiwri,purdi endi waɗi bade boɗeeje e ɓaleeje ,kono wanaa coy wanaa kurum . | Ŋeewe O | ŋeeweeji Ɗi | ŋeeweeji Ɗi | |
Kelew | Sonndu juutndu koyɗe, heewngu takkaade daande maayo | Kelew O | Kelewaaji ɗi | Kelewaaji ɗi | |
Seedere | Kullel daande maayo, doondingel galle mum ina yahda heen. Laalogal ngal ina huutortenoo no kaalis nii e jamanuuji ɓennuɗi seeɗa. Piyoowo ceede: neɗɗo kuuwtortooɗe ceede, ngam haalde ko hebori arde, ngam yiyde mbirniindi. | Seedere Nde | Ceede Ɗe | Ceede Ɗe | |
Holsere | Holsere: ko jawdi ndariindi waɗata kolce, kulle lakde e kulle wuro. | Holsere nde | Kolce ɗe | Kolce ɗe | |
Eda | Nagge ladde. Ɗe keewi kannje fof ko ɓawlude | Eda Ba | Edi Ɗi | Edi Ɗi | |
Ndamndi | Ndamndi:ko jawdi neheteendi he wuro hene oora hine jofta ko gorol to bannge be'i . | Ndamndi ndi | Damɗi ɗi | Damɗi ɗi | |
FUKAARU | Fukaaru: ko ɓiyngel Ullundu keccel wiyetee noon. | Fukaaru ndu | Pukaaji ɗi | Pukaaji ɗi | |
Faaɓru | Faaɓru: ko kullel guurngel nder ndiyam kono wanaa liingu ,ina waɗi koyɗe nayi,ina ŋaaka jemma,so ina yaha diwdiwnat. | Faaɓru ndu | Paaɓi Ɗi | Paaɓi Ɗi |