Murtooki :
Lekki murtooɗe. Murtooki ina waɗa giye keewɗe ceeɓɗe tekkuɗe. Fuɗata ko e nokku ɗo toɓo heewaani no feewi.
"Murotooki (teyshot e safatoore, sekene e sooninke, sump e wolof), ina anndiraa kadi « tamaroowi moraande » ina heewi ɓure. Innde makki siyaas ko « Balanites aegyptiaca ». Ɓiɗɓe makki ina korsinaa e nder Fuuta, sibu sukaaɓe e mawɓe fof ina mura ɗum (mucca ɗum), woni murtooɗe. Ndeen, so ƴiiwoonde siltii tan, sukaaɓe mbaɗdata ko idaa hoccoyde murotooɗe." https://pulaar.org/2013/09/19/murtooki-ndaw-nafooje/
Bawwaami :
Lekki njaajki baramlefi, ki toowataa no feewi. Baramlefi ɗi mbayata ko no kelooji nii. So ki helaama, soppaama walla kadi siraama ko ko nanndi e kosam yaltata heen
Koobi :
Ɓiɓɓe follere. Ina ngojja coy, ina keddoo mbaano pooynuɗo. Ina lammi tot haa ɗesi nanndude e limoŋ.
Kannje :
Puɗol ngol iɓɓe mum nanndi tago e banaana tokooso nii, kono kañum oolɗaani, hay so ɓenndii goobu mum heddotoo ko mbaano.
Nder mum ina laalɗi. ko kañum ii defirtee maafe kannje.
Batayse :
Sewsewo baɗdeteeɗo e ndefu, puɗol ngol goobu mum abbotoo e folmaat pooynuɗo. Abbotoo ko e paraas kono ɓuri hoyde.
Murtoonde :
Ɓiɗɗo murtooki. Aaludere mbaanoore.ɗo hecciɗi ɗo, so ndaarii ɓenndude ñamri wonndi les kobjal ngal ndi dorwa (ɗoon ko murtoonde dorwunde, yaawi.ko donude reedu), so ɓenndii ñamri ndi wela.
Yimɓe ina mucca.ɗum, bey ina mucca ɗum.
Gaaluɗe muccaaɗe ɗe, sukaaɓe ina pijiratnoo ɗum so ina mbaɗa tenge
Makka :
Wutaandu ndu gabbe oole, waɗndu gufi haa keewi. Makka.kecco so juɗaama ɓenndii hooñaani ina weli.
Wuro ngo juulɓe ndeentata hitaande kala sahaa taaske, ɗoon julɓe kajjata, wuro ngo woni ko nder Arabi sawdi
Maaro :
Gabbe pure ɗo ɗe ngondi e saaño majje ɗo. So maaro duttaama kobje ɗe ngiwa keeda bannge ɗe mbiyee saaño, gabbe daneeje ɗe keeda bannge. Kannje ndefdetee e liɗɗi wona maaro e liɗɗi, ñiiri e liɗɗi walla maafe. Eɗe ndefdee e teew....
Piindi :
Ko puɗol jibinta hade mum wontude ñamateeri (gabbe, dene, butaali...).
Français:
Fleur Anglais:
Flour
Gawƴal :
Leggal daringal tammbingal sammeere ko wayi no samme, makka, suukara....., baramlefi ina ceŋii heen.
Gawƴal suukara walla samme ina fiicee, kaaɗdi ndii ƴakkee.
Dennde :
Ɓiɓɓe deenerol bayɗe no paali ni, nder faandu ndu waɗa poɗɗe e kaaɗdi
Wulnde :
Geɗal e gawƴal jokkingal e geɗal goɗngal hono mum, noon gila ɗaɗi haa sammeere.
Aaludere :
Abbere tiiɗnde heewnde wonde e ñamri, kaaɗdi fawoo heen, nguru ara huura fof.
Yeru: aaludere yaaɓre, aaludere murtoonde
Kala ko nanndi e ɗum hay so wonaa ñamri ina wiyee aaludere. Yeru: Aaludere yiitere ko ko nanndi e foɗɗere woni e hakkunde yitere
Yaaɓre :
Ɓiɗɗo jaaɓi, fottere nde lekki jaaɓe, so suwaa tawo ɓenndude tagortoo ko no pom tokooso ni, ina waɗa aaludere tiiɗnde haa ɓurti, ñiiƴe mbaawaa ɗum helde. So ɓenndii wojja kono ndaw ko famɗi ko ñaametee heen. Jaaɓi ina waɗa giye te heewaani toowde so yerondiraama e murtooki walla ciluki.
Baramlefol :
Werto saltoongo e gawƴal walla lekki. So catal walle gawƴal fertaama wontata tan ko leggal ɗaatngal
Soñde :
Ittude ko aawanoo so ɓenndii. Soñde maaro, soñde makka, soñde ndeemiri,.....
Madda :
Ɓiɗɗo puɗol keeɗo fuɗde Kaasamansa bannge worgo leydi Senegal. Maa tolno e pom, kaaɗdi ndi ina waɗi potte baɗɗe leeɓi. So madda eeɓaama kaaɗdi ndi tofaama, ndi yuusat. Endi lammi.
Kobjal :
Heeɗelde tiiɗnde heewnde huurde ɓiɓɓe puɗi. Kobjal huurata lekki. Ina yoora haa saama walla kadi heefee.
Njabeeri :
Njabeeri: ko basaale tokoose ,yeru: so a aawii gawri ndi fuɗii haa ndi tolniima e kopii ,ɓurta walla manka koppi, ko ndiin wi'etee njabeeri.
Foɗɗere :
Gootel e ''gabbe'' ɓeppe gonooje e nder dene. Ko heewi e ko ñawɗo tottetee yo yar walla yo muccu, wiyetee ko poɗɗe. Ina muccee, waɗee e ndiyam fasa walla waɗee e hunuko ndiyam rewnee heen tan riŋkee.Jaga baɗeteeɗo e haako o, ko poɗɗe unaaɗe, jerwaaɗe waɗirtee
Memee-tikka :
Puɗol caltowol, ina heewi wondude e baalboruuje walla camtarle e nokku gooto.
So neɗɗo memii baramlefi ɗii tan, ɗi ndentat, ɗi mbaya no tikkooji nii. Ina hasii tawa ko ɗum addi memee tikka oo.
paggiri :
Paggiri;ko gawri cewndi puɗoori to waalo e takko beeli .ko huɗo.
Firndilde :
Firndilde: ko denel tokosel mawntaa no dennde ni,ina waɗa poɗɗe ɓaleeje.
Jaɓɓe :
Jaɓɓe ko :ɓiɗɓe lekɗe ina lammi , wayi kono cinnde ciluki nih ,ina moƴƴi e maafe.