Leeki walla huɗo
Wowlaandu | Firo | Teelal | Keewal | Innde | |
---|---|---|---|---|---|
Lekki | Puɗol gila ɗaɗi, foobre, cate haa baramlefi. So lekki waɗaama e jayngol suurkat huɓɓa. So lekki waɗaama e ndiyam heewi ko huymbude. | Lekki kii | Leɗɗe ɗee | Leɗɗe ɗee | |
Sammeere | Joofirde gawƴal | Sammeere ndee | Cammeeje ɗee | Cammeeje ɗee | |
Aawde | Ubbude abbere mbele ina fuɗa. | ||||
Ɓokki | Lekki ɓohe. Kiin lekki ina hecciɗa e tuma yooro, yoora sahaa leppo leppo. | Ɓokki Ki | Ɓohɗe Ɗee | Ɓohɗe Ɗee | |
Ciluki | Lekki toowooki, mbaramlefon tokoson eki waɗa giye jadde | Ciluki Ki | Ciluɗe Ɗe | Ciluɗe Ɗe | |
Murtooki | Lekki murtooɗe. Murtooki ina waɗa giye keewɗe ceeɓɗe tekkuɗe. Fuɗata ko e nokku ɗo toɓo heewaani no feewi. "Murotooki (teyshot e safatoore, sekene e sooninke, sump e wolof), ina anndiraa kadi « tamaroowi moraande » ina heewi ɓure. Innde makki siyaas ko « Balanites aegyptiaca ». Ɓiɗɓe makki ina korsinaa e nder Fuuta, sibu sukaaɓe e mawɓe fof ina mura ɗum (mucca ɗum), woni murtooɗe. Ndeen, so ƴiiwoonde siltii tan, sukaaɓe mbaɗdata ko idaa hoccoyde murotooɗe." https://pulaar.org/2013/09/19/murtooki-ndaw-nafooje/ | Murtooki Ki | Murtooɗe Ɗe | Murtooɗe Ɗe | |
Jammi | Lekki jaɓɓe | Jammi Ki | Jaɓɓe Ɗe | Jaɓɓe Ɗe | |
Abbere | Geɗel e wutaandu, unee ɗiggaani wonta ceŋle, ɗigga wonta conndi. Aawee fuɗa gawƴal walla lekki. | Abbere Nde | Gabbe Ɗe | Gabbe Ɗe | |
Hiisel | Huɗo uurko seeɗe nannduko e maaro. Hakkunde ɗaɗi ɗi e baramlefi ɗi ko nanndi e aaludere ina ɗoon, ina huutoree e peewnugol cuuraay. | ||||
Balamaaje | Deenerol nanndungol e ñippe. Ko ngol posone wonande jawdi | Balamaaje Ɗe | Balamaaje Ɗe | ||
Baalboruwal | Puɗol ngol keltine mum keewi waɗireede coccorɗe. fotaani e lekki toowki, kono kadi ɓuri deenerol toowde. Saltat no boru nii. ina nanndi e boru no feewi. | Baalboruwal Ngal | Baalboruuje Ɗe | Baalboruuje Ɗe | |
Gijile | Gijile ɗe | Gijile ɗe | |||
Raayre | Piindi puɗol ngol ɗaɗi mum mbaɗata taɓɓe. So udditaama ko ngabbon cewkon niinkon njaltata heen. Ekon ndakmi | Raayre Nde | Daaye Ɗe | Daaye Ɗe | |
Duballeewi | Lekki.... | Duballeewi Ki | Duballeeje Ɗe | Duballeeje Ɗe | |
Bawwaami | Lekki njaajki baramlefi, ki toowataa no feewi. Baramlefi ɗi mbayata ko no kelooji nii. So ki helaama, soppaama walla kadi siraama ko ko nanndi e kosam yaltata heen | Bawwaami Ki | Bawwaame Ɗe | Bawwaame Ɗe | |
Nammaadi | Lekki.... | Nammaadi Ki | Nammaade Ɗe | Nammaade Ɗe | |
Taɓɓe | Ɗaɗi daaye hade mumen saraade e nder leydi ina mbaya no paraas nii, ɗum wiyetee taɓɓe. | taɓɓere Nde | taɓɓe ɗe | taɓɓe ɗe | |
Ñebbe | Gabbe ɗe ñewñewo jibinta. So suwaa ɓenndude ina wiyee kalaace. Ñebbe so njoorii ndanwat, kannje pewnirtee cooke, walla kodde-ñebbe. "Baabaaɓe ko ɗum tan ñaamata" | Ñewre Nde | Ñebbe Ɗe | Ñebbe Ɗe | |
Gerte | Puɗol demeteengol no feewi Senegaal e Nigeria, ngol ɓiɓɓe mum irotoo. So ɓenndii ɗesata ko ranwude , so feƴaama gabbe ɗee njalta, gurel cewngel boɗewel, mooftungel ñamri niinndi. Nebam ndefirteeɗam ɗam ina yalta e gerte. So ɗe cumaama e njaareendi ɗe ngonta gerte caafe, so caafe ɗee unaama haa ɗiggii ngonta tigidege. Ko tigidege ndefirtee maafe gerte. | Yertere Nde | Gerte Ɗe | Gerte Ɗe | |
Follere | Haako lammuko ko ɓiɓɓe mum mbiyetee koobi, eɗi ngojja, eɗi keddo mbaano pooynuɗo. | Follere Nde | Polle Ɗe | Polle Ɗe | |
Koobi | Ɓiɓɓe follere. Ina ngojja coy, ina keddoo mbaano pooynuɗo. Ina lammi tot haa ɗesi nanndude e limoŋ. | Hoobru Ndu | Koobi Ɗi | Koobi Ɗi | |
Kannje | Puɗol ngol iɓɓe mum nanndi tago e banaana tokooso nii, kono kañum oolɗaani, hay so ɓenndii goobu mum heddotoo ko mbaano. Nder mum ina laalɗi. ko kañum ii defirtee maafe kannje. | Hannjere Nde | Kannje Ɗe | Kannje Ɗe | |
Batayse | Sewsewo baɗdeteeɗo e ndefu, puɗol ngol goobu mum abbotoo e folmaat pooynuɗo. Abbotoo ko e paraas kono ɓuri hoyde. | Batayse Ɗe | Batayse Ɗe | ||
Murtoonde | Ɓiɗɗo murtooki. Aaludere mbaanoore.ɗo hecciɗi ɗo, so ndaarii ɓenndude ñamri wonndi les kobjal ngal ndi dorwa (ɗoon ko murtoonde dorwunde, yaawi.ko donude reedu), so ɓenndii ñamri ndi wela. Yimɓe ina mucca.ɗum, bey ina mucca ɗum. Gaaluɗe muccaaɗe ɗe, sukaaɓe ina pijiratnoo ɗum so ina mbaɗa tenge | Murtoonde Nde | Murtooɗe Ɗe | Murtooɗe Ɗe | |
Makka | Wutaandu ndu gabbe oole, waɗndu gufi haa keewi. Makka.kecco so juɗaama ɓenndii hooñaani ina weli. Wuro ngo juulɓe ndeentata hitaande kala sahaa taaske, ɗoon julɓe kajjata, wuro ngo woni ko nder Arabi sawdi | Makka O | Makkaaji Ɗi | Makkaaji Ɗi | |
Maaro | Gabbe pure ɗo ɗe ngondi e saaño majje ɗo. So maaro duttaama kobje ɗe ngiwa keeda bannge ɗe mbiyee saaño, gabbe daneeje ɗe keeda bannge. Kannje ndefdetee e liɗɗi wona maaro e liɗɗi, ñiiri e liɗɗi walla maafe. Eɗe ndefdee e teew.... | Maaro Ko | Maarooji Ɗi | Maarooji Ɗi | |
Gawri | Dental gabbe. Ina wona samme, maaro, makka, gemha, ndmiri.... | Gawri Ndi | Gaweeje Ɗe | Gaweeje Ɗe | |
Samme | Gawri ndi fuutaŋkooɓe keewi remde e waalo mumen. E ndi wojja, endi ranwa. | Samme | |||
Ndeemiri | Gawri cewndi, abiindi e samme | ndi | |||
Piindi | Ko puɗol jibinta hade mum wontude ñamateeri (gabbe, dene, butaali...). | Piindi Ndi | Piindiiji Ɗi | Piindiiji Ɗi | |
Gawƴal | Leggal daringal tammbingal sammeere ko wayi no samme, makka, suukara....., baramlefi ina ceŋii heen. Gawƴal suukara walla samme ina fiicee, kaaɗdi ndii ƴakkee. | Gawƴal Ngal | Gawƴe Ɗe | Gawƴe Ɗe | |
Dennde | Ɓiɓɓe deenerol bayɗe no paali ni, nder faandu ndu waɗa poɗɗe e kaaɗdi | Dennde Nde | Dene Ɗe | Dene Ɗe | |
Foɗɗere | Ko nanndi e gabbe ɓeppe gondooje e kaaɗdi nder dennde. Ko ɗum aawetee fuɗa deenerol ngol | Foɗɗere Nde | Poɗɗe Ɗe | Poɗɗe Ɗe | |
Haako | Baramlefi lekki walla deenerol | Haako Ko | Haakooli / Kaakooli Ɗi | Haakooli / Kaakooli Ɗi | |
Ɗaɗol | Bannge e puɗol gonɗo nder leydi | Ɗaɗol Ngol | Ɗaɗi Ɗi | Ɗaɗi Ɗi | |
Firde | Waylaade haa faya e bonde wonande gawri. | ||||
Wulnde | Geɗal e gawƴal jokkingal e geɗal goɗngal hono mum, noon gila ɗaɗi haa sammeere. | Wulnde Nde | Gulle Ɗe | Gulle Ɗe | |
Aaludere | Abbere tiiɗnde heewnde wonde e ñamri, kaaɗdi fawoo heen, nguru ara huura fof. Yeru: aaludere yaaɓre, aaludere murtoonde Kala ko nanndi e ɗum hay so wonaa ñamri ina wiyee aaludere. Yeru: Aaludere yiitere ko ko nanndi e foɗɗere woni e hakkunde yitere | Aaludere Nde | Gaaluɗe Ɗe | Gaaluɗe Ɗe | |
Yaaɓre | Ɓiɗɗo jaaɓi, fottere nde lekki jaaɓe, so suwaa tawo ɓenndude tagortoo ko no pom tokooso ni, ina waɗa aaludere tiiɗnde haa ɓurti, ñiiƴe mbaawaa ɗum helde. So ɓenndii wojja kono ndaw ko famɗi ko ñaametee heen. Jaaɓi ina waɗa giye te heewaani toowde so yerondiraama e murtooki walla ciluki. | Yaaɓre Nde | Jaaɓe Ɗe | Jaaɓe Ɗe | |
Baramlefol | Werto saltoongo e gawƴal walla lekki. So catal walle gawƴal fertaama wontata tan ko leggal ɗaatngal | Baramlefol Ngol | Baramlefi Ɗi | Baramlefi Ɗi | |
Soñde | Ittude ko aawanoo so ɓenndii. Soñde maaro, soñde makka, soñde ndeemiri,..... | ||||
Wutaandu | Gabbe dentuɗe. ... | Wutaandu Ndu | Butaali Ɗi | Butaali Ɗi | |
Gufol | Wutte wutaandu | Gufol Ngol | Gufi Ɗi | Gufi Ɗi | |
Tamaroowi | Lekki tamarooje | Tamaroowi Ki | Tamarooje Ɗe | Tamarooje Ɗe | |
Madda | Ɓiɗɗo puɗol keeɗo fuɗde Kaasamansa bannge worgo leydi Senegal. Maa tolno e pom, kaaɗdi ndi ina waɗi potte baɗɗe leeɓi. So madda eeɓaama kaaɗdi ndi tofaama, ndi yuusat. Endi lammi. | Maddaare Nde | Maddaaje Ɗe | Maddaaje Ɗe | |
Kobjal | Heeɗelde tiiɗnde heewnde huurde ɓiɓɓe puɗi. Kobjal huurata lekki. Ina yoora haa saama walla kadi heefee. | Kobjal Ngal | Kobje Ɗe | Kobje Ɗe | |
Hormere | Hormere: ko wutaandu makka (mbammbaari) hoɓaandu haa laaɓi , gabbe ɗe ngittaa haa laaɓi. | Hormere Nde | Korme Ɗe | Korme Ɗe | |
Njabeeri | Njabeeri: ko basaale tokoose ,yeru: so a aawii gawri ndi fuɗii haa ndi tolniima e kopii ,ɓurta walla manka koppi, ko ndiin wi'etee njabeeri. | Njabeeri ndi | njabeeje Ɗe | njabeeje Ɗe | |
Foɗɗere | Gootel e ''gabbe'' ɓeppe gonooje e nder dene. Ko heewi e ko ñawɗo tottetee yo yar walla yo muccu, wiyetee ko poɗɗe. Ina muccee, waɗee e ndiyam fasa walla waɗee e hunuko ndiyam rewnee heen tan riŋkee. Jaga baɗeteeɗo e haako o, ko poɗɗe unaaɗe, jerwaaɗe waɗirtee | Foɗɗere Nde | Piɗɗe Ɗe | Piɗɗe Ɗe | |
Memee-tikka | Puɗol caltowol, ina heewi wondude e baalboruuje walla camtarle e nokku gooto. So neɗɗo memii baramlefi ɗii tan, ɗi ndentat, ɗi mbaya no tikkooji nii. Ina hasii tawa ko ɗum addi memee tikka oo. | Memee-tikka | |||
paggiri | Paggiri;ko gawri cewndi puɗoori to waalo e takko beeli .ko huɗo. | Paggiri ndi | Paggi Ɗi | Paggi Ɗi | |
Firndilde | Firndilde: ko denel tokosel mawntaa no dennde ni,ina waɗa poɗɗe ɓaleeje. | Firndilde nde | pirndille ɗe | pirndille ɗe | |
Dennde. | Dennde: ko puɗol ina ñaamee,ko huunde muliɗnde,nder mum ina waɗi kaaɗdi e poɗɗe,ina ŋaale. | Dennde nde | dene ɗe | dene ɗe | |
Jaɓɓe | Jaɓɓe ko :ɓiɗɓe lekɗe ina lammi , wayi kono cinnde ciluki nih ,ina moƴƴi e maafe. | Yaɓɓere nde | jaɓɓe ɗe | jaɓɓe ɗe | |
Jaaɓe. | Jaaɓe ko: ɓiɗɓe lekɗe ,potte boɗeeje belɗe ,cewɗe,lekki mum ina waɗi gi'e (giye) | Yaaɓre nde | jaaɓe ɗe | jaaɓe ɗe |