Fannnu Puɗol

Leeki walla huɗo.

Gowlaali
Defte e fannu Puɗol

Puɗol

Firo

Leeki walla huɗo

Lekki : Puɗol gila ɗaɗi, foobre, cate haa baramlefi. So lekki waɗaama e jayngol suurkat huɓɓa. So lekki waɗaama e ndiyam heewi ko huymbude.

Français: Arbre
Anglais: Tree


Sammeere : Joofirde gawƴal


Aawde : Ubbude abbere mbele ina fuɗa.

Français: Semer
Anglais: To plant


Ɓokki : Lekki ɓohe. Kiin lekki ina hecciɗa e tuma yooro, yoora sahaa leppo leppo.


Ciluki : Lekki toowooki, mbaramlefon tokoson eki waɗa giye jadde


Murtooki : Lekki murtooɗe. Murtooki ina waɗa giye keewɗe ceeɓɗe tekkuɗe. Fuɗata ko e nokku ɗo toɓo heewaani no feewi.
"Murotooki (teyshot e safatoore, sekene e sooninke, sump e wolof), ina anndiraa kadi « tamaroowi moraande » ina heewi ɓure. Innde makki siyaas ko « Balanites aegyptiaca ». Ɓiɗɓe makki ina korsinaa e nder Fuuta, sibu sukaaɓe e mawɓe fof ina mura ɗum (mucca ɗum), woni murtooɗe. Ndeen, so ƴiiwoonde siltii tan, sukaaɓe mbaɗdata ko idaa hoccoyde murotooɗe." https://pulaar.org/2013/09/19/murtooki-ndaw-nafooje/


Jammi : Lekki jaɓɓe

Français: Tamarinier


Abbere : Geɗel e wutaandu, unee ɗiggaani wonta ceŋle, ɗigga wonta conndi. Aawee fuɗa gawƴal walla lekki.

Français: Graine


Hiisel : Huɗo uurko seeɗe nannduko e maaro. Hakkunde ɗaɗi ɗi e baramlefi ɗi ko nanndi e aaludere ina ɗoon, ina huutoree e peewnugol cuuraay.


Balamaaje : Deenerol nanndungol e ñippe. Ko ngol posone wonande jawdi


Baalboruwal : Puɗol ngol keltine mum keewi waɗireede coccorɗe.
fotaani e lekki toowki, kono kadi ɓuri deenerol toowde. Saltat no boru nii. ina nanndi e boru no feewi.


Gijile :


Raayre : Piindi puɗol ngol ɗaɗi mum mbaɗata taɓɓe. So udditaama ko ngabbon cewkon niinkon njaltata heen. Ekon ndakmi


Duballeewi : Lekki....


Bawwaami : Lekki njaajki baramlefi, ki toowataa no feewi. Baramlefi ɗi mbayata ko no kelooji nii. So ki helaama, soppaama walla kadi siraama ko ko nanndi e kosam yaltata heen


Nammaadi : Lekki....


Taɓɓe : Ɗaɗi daaye hade mumen saraade e nder leydi ina mbaya no paraas nii, ɗum wiyetee taɓɓe.


Ñebbe : Gabbe ɗe ñewñewo jibinta. So suwaa ɓenndude ina wiyee kalaace. Ñebbe so njoorii ndanwat, kannje pewnirtee cooke, walla kodde-ñebbe. "Baabaaɓe ko ɗum tan ñaamata"


Gerte : Puɗol demeteengol no feewi Senegaal e Nigeria, ngol ɓiɓɓe mum irotoo. So ɓenndii ɗesata ko ranwude , so feƴaama gabbe ɗee njalta, gurel cewngel boɗewel, mooftungel ñamri niinndi. Nebam ndefirteeɗam ɗam ina yalta e gerte. So ɗe cumaama e njaareendi ɗe ngonta gerte caafe, so caafe ɗee unaama haa ɗiggii ngonta tigidege. Ko tigidege ndefirtee maafe gerte.

Français: Arachide


Follere : Haako lammuko ko ɓiɓɓe mum mbiyetee koobi, eɗi ngojja, eɗi keddo mbaano pooynuɗo.

Français:


Koobi : Ɓiɓɓe follere. Ina ngojja coy, ina keddoo mbaano pooynuɗo. Ina lammi tot haa ɗesi nanndude e limoŋ.


Kannje : Puɗol ngol iɓɓe mum nanndi tago e banaana tokooso nii, kono kañum oolɗaani, hay so ɓenndii goobu mum heddotoo ko mbaano.
Nder mum ina laalɗi. ko kañum ii defirtee maafe kannje.


Batayse : Sewsewo baɗdeteeɗo e ndefu, puɗol ngol goobu mum abbotoo e folmaat pooynuɗo. Abbotoo ko e paraas kono ɓuri hoyde.


Murtoonde : Ɓiɗɗo murtooki. Aaludere mbaanoore.ɗo hecciɗi ɗo, so ndaarii ɓenndude ñamri wonndi les kobjal ngal ndi dorwa (ɗoon ko murtoonde dorwunde, yaawi.ko donude reedu), so ɓenndii ñamri ndi wela.
Yimɓe ina mucca.ɗum, bey ina mucca ɗum.
Gaaluɗe muccaaɗe ɗe, sukaaɓe ina pijiratnoo ɗum so ina mbaɗa tenge


Makka : Wutaandu ndu gabbe oole, waɗndu gufi haa keewi. Makka.kecco so juɗaama ɓenndii hooñaani ina weli.
Wuro ngo juulɓe ndeentata hitaande kala sahaa taaske, ɗoon julɓe kajjata, wuro ngo woni ko nder Arabi sawdi


Maaro : Gabbe pure ɗo ɗe ngondi e saaño majje ɗo. So maaro duttaama kobje ɗe ngiwa keeda bannge ɗe mbiyee saaño, gabbe daneeje ɗe keeda bannge. Kannje ndefdetee e liɗɗi wona maaro e liɗɗi, ñiiri e liɗɗi walla maafe. Eɗe ndefdee e teew....


Gawri : Dental gabbe. Ina wona samme, maaro, makka, gemha, ndmiri....

Français: Céréales


Samme : Gawri ndi fuutaŋkooɓe keewi remde e waalo mumen. E ndi wojja, endi ranwa.


Ndeemiri : Gawri cewndi, abiindi e samme


Piindi : Ko puɗol jibinta hade mum wontude ñamateeri (gabbe, dene, butaali...).

Français: Fleur
Anglais: Flour


Gawƴal : Leggal daringal tammbingal sammeere ko wayi no samme, makka, suukara....., baramlefi ina ceŋii heen.
Gawƴal suukara walla samme ina fiicee, kaaɗdi ndii ƴakkee.


Dennde : Ɓiɓɓe deenerol bayɗe no paali ni, nder faandu ndu waɗa poɗɗe e kaaɗdi


Haako : Baramlefi lekki walla deenerol


Ɗaɗol : Bannge e puɗol gonɗo nder leydi


Firde : Waylaade haa faya e bonde wonande gawri.


Wulnde : Geɗal e gawƴal jokkingal e geɗal goɗngal hono mum, noon gila ɗaɗi haa sammeere.


Aaludere : Abbere tiiɗnde heewnde wonde e ñamri, kaaɗdi fawoo heen, nguru ara huura fof.
Yeru: aaludere yaaɓre, aaludere murtoonde
Kala ko nanndi e ɗum hay so wonaa ñamri ina wiyee aaludere. Yeru: Aaludere yiitere ko ko nanndi e foɗɗere woni e hakkunde yitere


Yaaɓre : Ɓiɗɗo jaaɓi, fottere nde lekki jaaɓe, so suwaa tawo ɓenndude tagortoo ko no pom tokooso ni, ina waɗa aaludere tiiɗnde haa ɓurti, ñiiƴe mbaawaa ɗum helde. So ɓenndii wojja kono ndaw ko famɗi ko ñaametee heen. Jaaɓi ina waɗa giye te heewaani toowde so yerondiraama e murtooki walla ciluki.


Baramlefol : Werto saltoongo e gawƴal walla lekki. So catal walle gawƴal fertaama wontata tan ko leggal ɗaatngal


Soñde : Ittude ko aawanoo so ɓenndii. Soñde maaro, soñde makka, soñde ndeemiri,.....


Wutaandu : Gabbe dentuɗe. ...


Gufol : Wutte wutaandu


Tamaroowi : Lekki tamarooje


Madda : Ɓiɗɗo puɗol keeɗo fuɗde Kaasamansa bannge worgo leydi Senegal. Maa tolno e pom, kaaɗdi ndi ina waɗi potte baɗɗe leeɓi. So madda eeɓaama kaaɗdi ndi tofaama, ndi yuusat. Endi lammi.


Kobjal : Heeɗelde tiiɗnde heewnde huurde ɓiɓɓe puɗi. Kobjal huurata lekki. Ina yoora haa saama walla kadi heefee.


Hormere : Hormere: ko wutaandu makka (mbammbaari) hoɓaandu haa laaɓi , gabbe ɗe ngittaa haa laaɓi.


Njabeeri : Njabeeri: ko basaale tokoose ,yeru: so a aawii gawri ndi fuɗii haa ndi tolniima e kopii ,ɓurta walla manka koppi, ko ndiin wi'etee njabeeri.


Foɗɗere : Gootel e ''gabbe'' ɓeppe gonooje e nder dene. Ko heewi e ko ñawɗo tottetee yo yar walla yo muccu, wiyetee ko poɗɗe. Ina muccee, waɗee e ndiyam fasa walla waɗee e hunuko ndiyam rewnee heen tan riŋkee.Jaga baɗeteeɗo e haako o, ko poɗɗe unaaɗe, jerwaaɗe waɗirtee


Memee-tikka : Puɗol caltowol, ina heewi wondude e baalboruuje walla camtarle e nokku gooto.
So neɗɗo memii baramlefi ɗii tan, ɗi ndentat, ɗi mbaya no tikkooji nii. Ina hasii tawa ko ɗum addi memee tikka oo.


paggiri : Paggiri;ko gawri cewndi puɗoori to waalo e takko beeli .ko huɗo.


Firndilde : Firndilde: ko denel tokosel mawntaa no dennde ni,ina waɗa poɗɗe ɓaleeje.


Jaɓɓe : Jaɓɓe ko :ɓiɗɓe lekɗe ina lammi , wayi kono cinnde ciluki nih ,ina moƴƴi e maafe.


Jaaɓe. : Jaaɓe ko: ɓiɗɓe lekɗe ,potte boɗeeje belɗe ,cewɗe,lekki mum ina waɗi gi'e (giye)


Jaaɓe : Jaaɓe ko: ɓiɗɓe lekɗe ,potte boɗeeje belɗe ,cewɗe,lekki mum ina waɗi gi'e (giye)


Jammi : Lekki jaɓɓe


Buudere : Dennde nde kaaɗdi mboɗeeri tawi wonaa dennde kaali.


Ñaayko : Dental kuɗooli walla gawƴe coñaaɗe, ina njoori wala ina ngoni e yoorde.


Ñoomre : Huɗo yoorko ɗigguko


Rannjere : Ɓinngel leɗɗe murlel ngel goobu mum renndini boɗewol e oolol, keengel ndiyam, ndiyam ɗam ina heewi waɗteede ebutelaaji ina yeeyee.