Faɗo :
Ɓoornateeri teppere kuwtorteendi mbele reen'de nde e gaañanɗe walla nguleeki
Laawol :
Cirfol walla diidol e leydi kolloondi to fayaa ( ummade e nokku fayde e nokku goɗɗo
Hoore :
(Janngiree hoore). Bannge e neɗɗo denndinɗo ko ɓuri heewde e ko aadee tinata e ɓanndu mun. Renndini gite, noppi, hinere, hunuko, moofti ngaanndi.
Kala ko ardii, ina heewi wiyeede hoyre.
Werlaa :
Oto walla kadi mobel. Kuwtorgal lomtotoongal daabaa, jolnoowal yimɓe walla gollorɗe goɗɗe, mbele ɓosnude ɗum en ko yaawi tawa eɓe ɓuri heewde.
Alluwal :
Ŋaro janngirteengo. Mbeɗu yaajngu ngu almuudo jogotoo, winnda heen binndanɗe mum. E ngal ɓaggee e ɓalal almudɓe kuccita heen. Almuudo ina jogoo ngal e juuuɗe mum.
Foobre :
Tergal lekki tammbingal lekki kii fof. Tergal ngal ɗoo ɓuri heewde yaajde, ko kañum kadi takkotoo e leydi
Fooyre :
Geɗel lewñowel. Duɗal jayngol ina wiyee fooyre, ina seŋoo e ɓoggi kuɓɓam lewña tawa wulaani no feewi
Ficcude :
Werlaade ko wayi no ɓoggol walla loocol tawa berlotooɗo oo ina jaggi heen ceɓal gootal.
Gertogal :
Ndiwri njarli ndi neɗɗo heewi nehde. Woni teew mum woni ɓoccooɗe mum hay dara en ngoppaani. Won e gertooɗe ina nehee e ko wayi no isinaaji, tawa ko ɓoccinde an nehiraa, ɗee heen ko teew mum en tan.
Foflaade :
Daasde dote mum e ndufndufoldi mbele muumtude kuwtol mum so neɗɗo oo gasnii huwde.
Ina wiyee laɓɓinaade so a huwtoriima ndiyam.
Ina wiyee moomtaade so a huwtoriima leggal walla haayre.
Ñiiwa :
Kullel mawngel, juutngel hinere, keewngel doole. Ñiiwa ñaamata ko puɗe, heewi taweede ko e nder reedu Afrik haa fuɗnaange haa fayi worgo. Ina hirnaange Afrik kono nattii haawde. Ko ñiiwa woni maandel Kodduwaar. Ina tawee kadi Azii, alaa Orop e Amerik so wonaa tawa ko pernaaɗi.
Mbabba :
Kullel ngel aadee heewi huwtoraade e golle mum, so ina fera, walla kadi so ina rema. Kullel keewngel doole. Mbabba ina wona pooreewa. Mbabba ñaamata ko puɗol. Bojji walla gulaali mum mbiyetee ko kanaali. (Hii-hooŋ)
Mbabba hanat.
O :
Lomto teelal Tataɓo
Yeru: O arii, o yahat, o naw...
Min :
Keewal Lomto gadano daɓɓo denndinɗo
So aɗa jaŋtoo ko mbaɗdu-ɗaa e woɗɓe tai mo kaaldataa oo alaa heen, kuwtorto-ɗaaa ko min.
Yeru: Min njehii, aan a yahaani.
En :
Keewal Lomto gadano daɓɓo denndinɗo. So aɗa jaŋtoo ko mbaɗdu-ɗaa e woɗɓe tawi mo kaaldataa oo ina jeyaa e waɗɓe ɓee, kuwtorto-ɗaa ko En.
On :
Keewal Lomto ɗimmo.
So aɗa jaŋtoo ko ɗo kaaldataa ɓee mbaɗi, kuwtorto-ɗaa ko On.
Yeru: On ngarii?
Ɓe :
Keewal lomto tataɓo.
Ɓe kaalataa ɓee, lomto mum en ko ɓe.
Yeru: Ɓe mahii, mi rokkii ɓe....
Gatal :
Ndaɗɗudi. Ko weertetee e leydi, jooɗee e dow mum.
Yeru: daago,
Wakannde :
Nokkuyel kippotoongel, ɗo aadee heewi mooftude, comci mum walla keɗe goɗɗe, tawa ina waawi yahdude heen so welaama.
Newre :
Bannge e junngo keedtuɗo e tamannde. Bannge yeeso sammeere junngo
Ɓasde :
Feewnude huunde yo won ɗoon hade ko seɓori ɗum dañeede. Maslude
Ɓoortaade :
Ɓoor/t/aa/de
Ittude ko waɗtinoo ko wayi no comci nii
Ina wiyee ɓooraade
Ɓorwude :
Ɓorw/u/de. Laalɗude. So woodii ko moddi e nokku walla huunde haa ɓoodi, oon nokku walla ndeen huunde ɓorwii.
So tawii ko leydi noon, wiyatee ko ina taati; so a yaɓɓii heen keew-ɗaa ko taataade njanaa. So a yanirii caggal (ɓaawo) wiyee a ardii diŋki-dotel.
Ɓittude :
Ɓitt/u/de. Waɗde huunde haa faaɗa. Geɗe ina ɓeydee ñookeede e nokku tan, nokku oo ina ɓeydoo ɓittude.
Aaƴtaade :
Artirde ko moɗnoo e hunuko mum, wona e ƴakkude
Sottude :
Waɗde gawri e wowru, waɗa heen nbdiyam, una haa saaño koo yalta.
Ƴaaraade :
Seerndude gawri e saaño, tawa huwtortoo ko henndu.
Gawri wondundi e saaño ndi waɗee e lahal, lahal ngal suutee haa toowa, wona e yuppireede seese e lahal keddingal e lmeydi ngal. Henndu wona e weɗde saaño ko, sabu ɗum hoyde, gabbe gawri ɗee nde tawnoo eɗe teddi ɗe ngona e jooraade e lahal les ngal
Mbaroodi taktakri :
Kullel ladde bayngel no ullundu mwndu nii, ñaamata tan noon ko teew, heewi ko sonngude ko nannndi e lelli en, nayi ladde, bamɗi ladde, nde ñaama. Baaba oo, dewi ɗi e ɓikkon kon mumen keewi wondude no ɓesngu nii.
Fowru :
Kullel ladde ɗesngel abbaade seeɗa e rawaandu. So ina yaha wayata ko no laƴat nii. Yaawaano dogdu, kono so yiɗii sonngude rewat haa nde sonngi fof. Sahaa wayata ko no jalat nii. Ko rewru heewi ardaade coggal. Koyɗe yeeso ɗe ɓuri juutde e koyɗe caggal ɗe.
Ullundu :
Kullel nanndowel e barogel taktakel, so ina woya ŋeewat, ina nehee e nder galle, ina wuura ladde.Ñaamata ko gertooɗe en, pooli en kono yaawri fof ko doombru
Ɓokki :
Lekki ɓohe. Kiin lekki ina hecciɗa e tuma yooro, yoora sahaa leppo leppo.
Murtooki :
Lekki murtooɗe. Murtooki ina waɗa giye keewɗe ceeɓɗe tekkuɗe. Fuɗata ko e nokku ɗo toɓo heewaani no feewi.
"Murotooki (teyshot e safatoore, sekene e sooninke, sump e wolof), ina anndiraa kadi « tamaroowi moraande » ina heewi ɓure. Innde makki siyaas ko « Balanites aegyptiaca ». Ɓiɗɓe makki ina korsinaa e nder Fuuta, sibu sukaaɓe e mawɓe fof ina mura ɗum (mucca ɗum), woni murtooɗe. Ndeen, so ƴiiwoonde siltii tan, sukaaɓe mbaɗdata ko idaa hoccoyde murotooɗe." https://pulaar.org/2013/09/19/murtooki-ndaw-nafooje/
Ñiire :
Ko neɗɗo walla kullel huwtortoo so yiɗii ŋatde. Ko ranwata nder hunuko
Les :
Maandel kollowel nokku ɓurɗo ɓallaade leydi o.
Ɗo :
Maandel kollowel nokku ɓalliiɗo ɗo kolloowo o woni ɗoo.
Ɗo = ina takkii kam
Ɗa = ina takkaaki kam kono woɗɗaani
To = ina woɗɗi seeɗa
Tooyene = ina woɗɗi haa ɓurti, wonaa ɗoo fof
Ngooroondi :
Laadol jahowol haaju mum, ngol fiɗataa. Ina nanndi e mbaroodi laadoori ɓuri seerndude ɗi ko ngooroondi fiɗataa, warataa.
Elo :
Kullel nanndungel e mboddi, kono vuri zum famɗude. Ina waawi lummbaade. Taƴtude ɗum maayo wayi ko no mehre ni.
Nooroo :
Mboddi wuurndi e ndiyam, mbaawndi sonngude kala ko jippii e tufnde. Hay nagge e mawnude daɗataa.
So mawnii haa saamolinii wiyee piyoori. Ina hoora balɗe walla lebbi.
Ngabu :
Kullel mangel sanne, guurngel e nder ndiyam mbelɗam. Ɓanndu murlu, laacel daɓɓel, so ŋaaɓii hunuko mbiyataa ko wuro ngo fof ina heƴa heen, ñiiƴe ɗee alaako poti mawnude.
Wuuri ko e ndiyam kono foofata ko dow.
Bawwaami :
Lekki njaajki baramlefi, ki toowataa no feewi. Baramlefi ɗi mbayata ko no kelooji nii. So ki helaama, soppaama walla kadi siraama ko ko nanndi e kosam yaltata heen
Fonngo :
Keerol maayo toowngol. So a ummiima ɗoon aɗa fayi maayo, a jippotaako, a yanat e ndiyam.
Sukaaɓe ina keewi diwde pawle, mbaɗa cowtiiji
Maapaade :
Jaggude liɗɗi tawa faddortoo liɗɗi ɗii ko koyɗe mum ɗe sari e pokopokolam ina ɓafa ina ƴeeŋta, dote joomum e caggal buhe e korle mum ina takki leydi. Nii liɗɗi garduɗi e ndiyam ɗii ina palaa baŋ yoo baŋnjaggee.
Taɓɓe :
Ɗaɗi daaye hade mumen saraade e nder leydi ina mbaya no paraas nii, ɗum wiyetee taɓɓe.
Ñebbe :
Gabbe ɗe ñewñewo jibinta. So suwaa ɓenndude ina wiyee kalaace. Ñebbe so njoorii ndanwat, kannje pewnirtee cooke, walla kodde-ñebbe. "Baabaaɓe ko ɗum tan ñaamata"
Gerte :
Puɗol demeteengol no feewi Senegaal e Nigeria, ngol ɓiɓɓe mum irotoo. So ɓenndii ɗesata ko ranwude , so feƴaama gabbe ɗee njalta, gurel cewngel boɗewel, mooftungel ñamri niinndi. Nebam ndefirteeɗam ɗam ina yalta e gerte. So ɗe cumaama e njaareendi ɗe ngonta gerte caafe, so caafe ɗee unaama haa ɗiggii ngonta tigidege. Ko tigidege ndefirtee maafe gerte.
Koobi :
Ɓiɓɓe follere. Ina ngojja coy, ina keddoo mbaano pooynuɗo. Ina lammi tot haa ɗesi nanndude e limoŋ.
Kannje :
Puɗol ngol iɓɓe mum nanndi tago e banaana tokooso nii, kono kañum oolɗaani, hay so ɓenndii goobu mum heddotoo ko mbaano.
Nder mum ina laalɗi. ko kañum ii defirtee maafe kannje.
Batayse :
Sewsewo baɗdeteeɗo e ndefu, puɗol ngol goobu mum abbotoo e folmaat pooynuɗo. Abbotoo ko e paraas kono ɓuri hoyde.
Kippo :
Horde fawiinde e dow cawel darnagel kaɗngel ɗum hippaade. Cawel ngel ina haɓɓaa e ɓoggol walla gaarawol, les horde ndenoon gabbe gawri caree toon mbele pooli ina naata nder cikoo. So pooli deppii haa naati nder, jaggunooɗo ceɓal goɗngal oo saƴƴa ɓoggol ngol, horde nde hippoo, hippora pooli bettaaɗi ɗi.
Lottundu :
Ɓoggol juutngol cowangol, tawa ɗo sowre ɗoo ina yaaji seeɗa haa haayre waawa soomaade heen. So haayre nde soomaama ɗo sowre ɗo, ceɓe ɗiɗi njaggee ɓoggol ngol fof wona e yiileede ngam werlaade haayre haa ɓura woɗɗoyde e ɗo junngo ɓolo waawnoo haaɗnude.
Karba :
Kuwtorgal kiwreteengal. Ɓoggol juutngol seeɗa ngol ceɓal jaagetee yiilee, ceɓal goɗngal ngal tawa ina ɓuri seeɓde. So yiilaama laabi ɗiɗi, tati, saƴƴee waya no fiyannde fellaa nii, colli ñaayatnooɗi ngesa kula ndiwa
Wilde :
Kuwtorgal jaggirteengal colli. Pillipeeje cañetee e beɗel, leeɓi ɗi borsi mumen ngudditii ndarnee heen. Mbeɗu ngu ubbee, borsi ɗii ndaroo, gabbe gawri caree e dow lbeɗu ngu. No colli cikortoo nii, ndoŋka teskaade borsi ɗii haa nde wooturu arti e daande sonndu fof, fuɗɗoo fitaade, keddiiɗi ɗii ndiwa. Ngel colel rullinaama.
Mbakku :
Kuwtorgal berlirteengal kaaƴe.
Ko salndu haɓɓetee dalliiji, ɗiin ne ndenndinee, ko soomata haayre nde ko waɗee ɗoon. So a fooɗii haayre nde e soomre mum a fooɗirii junngo wooto, junngo heddiingo ngo jagga salndu ndu, so a woppii haayre nde rewata ko hakkunde calɗi ɗii. Dalliiji liirtiiɗi ɗii ndokkata haayre nde doole
Mbaggu :
Foobre settaande haa wawtii, heen bannge huuree nguru liirtaangu haa so cawel fiyaama heen yaltina welngo. So waawɓe honncude njaggii mbaggu ina konnga tan naalaŋkooɓe teyataa ko ngamata.
Lulaade :
Eggude wuro hoɗoya gese saanga liggey gese, ko wayi no jabbere, aawre walla coñal. So licgey oo gasii, joomum ɓitta kaakon mum kadi hoota wuro
Lappude :
Fiyde cabbi. Sariyya ina yamira yo neɗɗo lappe so waɗii ko feewaani. So gari soñaama, heewi ko lappeede mbele seerndude gabbe ɗee e cammeeje ɗe
Roondde :
Ƴettude huunde fawa e dow hoore neɗɗo.
Wallude neɗɗo fawde huunde e dow hoore mum.
Ƴoogɓe walla teenɓe ina keewi roondondirde lehe walla bahe.
Rimndude :
Fawde donngal e keeci daabaa. So huɗo hesaama heetwi ko tireede hade rimndeede e keeci mbabba ngam nawtude wuro.
Ñekkude :
Dogde seese. Fettoyooɓe fukubal ina keewi adoraade ñekkude
Dogde :
Ñekkude ko yaawi. Yahde yaawndu tawa alaa fof nde koyɗe joomum ɗiɗi ɗee fof memdata leydi
Daraade :
Fawtude ɓanndu mum fof e dow teppe mum, waasa ɓosde.
So huunde nattii ɓosde ina wiyee dariima.
Ƴukkaade :
Wuurde gila hoore haa les keeci, wuurdira ɗum yeeso, ko heddii e ɓanndu ko ina darii.
So neɗɗoo yiɗii ƴoogde e maayo tawa leppaani heewi ko ƴukkaade.
Murtoonde :
Ɓiɗɗo murtooki. Aaludere mbaanoore.ɗo hecciɗi ɗo, so ndaarii ɓenndude ñamri wonndi les kobjal ngal ndi dorwa (ɗoon ko murtoonde dorwunde, yaawi.ko donude reedu), so ɓenndii ñamri ndi wela.
Yimɓe ina mucca.ɗum, bey ina mucca ɗum.
Gaaluɗe muccaaɗe ɗe, sukaaɓe ina pijiratnoo ɗum so ina mbaɗa tenge
Sabbundu :
Dental kuɗon e lekkon ɗo ndiwri (ɓuri heewde noon ko colli) renndini haa wayi no suudu nii, ngam ɓoccinde ɗoon e nehde ɗoon ɓikkon mum
Makka :
Wutaandu ndu gabbe oole, waɗndu gufi haa keewi. Makka.kecco so juɗaama ɓenndii hooñaani ina weli.
Wuro ngo juulɓe ndeentata hitaande kala sahaa taaske, ɗoon julɓe kajjata, wuro ngo woni ko nder Arabi sawdi
Maaro :
Gabbe pure ɗo ɗe ngondi e saaño majje ɗo. So maaro duttaama kobje ɗe ngiwa keeda bannge ɗe mbiyee saaño, gabbe daneeje ɗe keeda bannge. Kannje ndefdetee e liɗɗi wona maaro e liɗɗi, ñiiri e liɗɗi walla maafe. Eɗe ndefdee e teew....
Mbeewa :
Kullel nehangel ƴoƴngel haa maayi, engel tolnoo mawnugol e mbaalu. Mbeewa meenat. Ina waɗa gallaaɗi, so engel woya walla wulla ngel meenat.
Rewru ndamndi.
Neɗɗo pamaro haaju ina heewi wiyeede ko mbeewa
Meende :
Woyde walla wullude no mbeewa ni walla no mbaalu ni.
Hijde :
Wullude walla woyde no ndamndi ni, so endi ƴama mbeewa, so ndi yiɗii wondude e mum.
Oorde :
Yahde ulloo e ladde tawa faandaare nde tiiɗaani.
So coggal ndammiri ardiima gaynaako beetewe ɓe tiindiima ladde ngam yiiloyaade ko ñaami, wiyetee ko ndammiri ndi ooroyii.
Aynude :
Reende.
Reende ndammiri. Dewoowo e ndammiri ina ñamminoya ɗum wiyetee ko gaynaako
Yarde :
Moɗde ndeelam. So kullel ɗomɗii yarata ko ndiyam.
So kullal nawaama maayo walla weendu ngam yarde wiyetee yarnoyaama.
Soccude cuɗaari hono kaŋŋe walla kaalis haa ɓeydoo jalbude.
Ɓirde :
Siiɓtaade, fooɗde ndeelam haa yalta e huunde waynde no enndu nii.
Piindi :
Ko puɗol jibinta hade mum wontude ñamateeri (gabbe, dene, butaali...).
Gawƴal :
Leggal daringal tammbingal sammeere ko wayi no samme, makka, suukara....., baramlefi ina ceŋii heen.
Gawƴal suukara walla samme ina fiicee, kaaɗdi ndii ƴakkee.