Ɗemngal Fulfulde

.

Gowlaali
Defte e ɗemngal Fulfulde

Fulfulde


Junngo : Tergal jaggirteengal: Gila segene haa walabo


Faɗo : Ɓoornateeri teppere kuwtorteendi mbele reen'de nde e gaañanɗe walla nguleeki


Laawol : Cirfol walla diidol e leydi kolloondi to fayaa ( ummade e nokku fayde e nokku goɗɗo


Hoore : (Janngiree hoore). Bannge e neɗɗo denndinɗo ko ɓuri heewde e ko aadee tinata e ɓanndu mun. Renndini gite, noppi, hinere, hunuko, moofti ngaanndi.
Kala ko ardii, ina heewi wiyeede hoyre.


Werlaa : Oto walla kadi mobel. Kuwtorgal lomtotoongal daabaa, jolnoowal yimɓe walla gollorɗe goɗɗe, mbele ɓosnude ɗum en ko yaawi tawa eɓe ɓuri heewde.


Alluwal : Ŋaro janngirteengo. Mbeɗu yaajngu ngu almuudo jogotoo, winnda heen binndanɗe mum. E ngal ɓaggee e ɓalal almudɓe kuccita heen. Almuudo ina jogoo ngal e juuuɗe mum.


Foobre : Tergal lekki tammbingal lekki kii fof. Tergal ngal ɗoo ɓuri heewde yaajde, ko kañum kadi takkotoo e leydi


Fooyre : Geɗel lewñowel. Duɗal jayngol ina wiyee fooyre, ina seŋoo e ɓoggi kuɓɓam lewña tawa wulaani no feewi


Ficcude : Werlaade ko wayi no ɓoggol walla loocol tawa berlotooɗo oo ina jaggi heen ceɓal gootal.


Ƴakkude : Moññirde ñaamde ñiiƴe e nder hunuko mum, mbele waade ɗum moɗde, walla mozde mbeleendi ngonndi heen ndii.


Gertogal : Ndiwri njarli ndi neɗɗo heewi nehde. Woni teew mum woni ɓoccooɗe mum hay dara en ngoppaani. Won e gertooɗe ina nehee e ko wayi no isinaaji, tawa ko ɓoccinde an nehiraa, ɗee heen ko teew mum en tan.


Wowru : Kuwtorgal looweteengal gawri mbele sokkude


Ndiyam : Ndeelam njareteeɗam, so aadee walla kulle ladde ɗomɗii


Renndude : Waɗde goomu, waɗde moɓɓulel; Yeru: Fedde amen ndee fof renndii ɗoo hannde.
Gooto waasde jeyde, jeyde e kuuɓal.


Gaccungol : Saakiri kuwtorteeɗo mbele rimndude geɗe (ñaayko, huɗo, gawƴe...) e daabaa.


Kosam : Ndeelam ndanejam ummotooɗam e aadee, daabaa walla kullel ɓesngel.


Foflaade : Daasde dote mum e ndufndufoldi mbele muumtude kuwtol mum so neɗɗo oo gasnii huwde.
Ina wiyee laɓɓinaade so a huwtoriima ndiyam.
Ina wiyee moomtaade so a huwtoriima leggal walla haayre.


Ñiiɓde : Hoɗde ɗo gootel. Nattude eggude. Heddaade e nokku, natta hankadi yahde bannge goɗɗo


Faarnaade : Hollude ina yontaa walla ina yoodi. Hollikinaade.


Ngesa : Diŋiral jaajngal ɗo puɗi ndematee.
Yer: ngesa waalo, mballa jeeri


Wallude : Heɓɓitinaade


Joñde : Mooftude bannge


Fawre : Donngal. Golle tiiɗɗe mettuɗe waɗde kono potɗe waɗeede alaa e sago. Mette ɗe alaa e sago muusee.


Segene : Lare tiiɗɗe gonɗe e ceeɓeendi peɗeeli. Aadee ko ɗum ŋaaccirta


Jayngol : Tufnde nguleeki, haa waɗi lewlewndu.


Hinere : Tergal aadee walla kullel poofirteengal


Deftere : Dental ɗereeji binndaaɗi denndinaaɗi


Henndu : Bifol (heewndu doole walla alaa) weɗoondu kaakurteeje. Ƴiiwoonde ko henndu heewndu doole.


Baafal : Alluwal baɗeteengal e damal ngam uddude


Dow : Maandel ko toowi


Hullaade : Taartin'de lowre galle, waɗirde ɗum tata, walla tugaaje cukkiniree kooce.


Kawle : Yonta gulɗo, so ilam dartiima. Dabbunde rewata e kawle


Hoƴde : Soofnude. Ƴettude ñaamdu jawdi waɗa e ndiyam mbele ina natta tiiɗde haa jawdi ndii waawa ɗum ñaamde


Ñiiri : Ñaamde defiraande gawri jiiɓaa haa siforii no ɓakke nii.


Hiifde : Heefde karawal


Ñiiwa : Kullel mawngel, juutngel hinere, keewngel doole. Ñiiwa ñaamata ko puɗe, heewi taweede ko e nder reedu Afrik haa fuɗnaange haa fayi worgo. Ina hirnaange Afrik kono nattii haawde. Ko ñiiwa woni maandel Kodduwaar. Ina tawee kadi Azii, alaa Orop e Amerik so wonaa tawa ko pernaaɗi.


Mbabba : Kullel ngel aadee heewi huwtoraade e golle mum, so ina fera, walla kadi so ina rema. Kullel keewngel doole. Mbabba ina wona pooreewa. Mbabba ñaamata ko puɗol. Bojji walla gulaali mum mbiyetee ko kanaali. (Hii-hooŋ)
Mbabba hanat.


Ɓooyde : Jogaade dumunna juutɗo.


Ƴaaɓaade : Yahrude koyɗe mum e dow sala.


Sala : Leɗɗe cañaaɗe darnaaɗe e dow caaɗngol gila fonngo wooto haa woɗngo, ngam waawde taccude caaɗngol tawa juwaani, jolaani e laana, tawa neɗɗo oo yahri ko koyɗe mum.


Tokkondirde : Jokkondirde, renndinde ceɓe ɗiɗi ɗi geɗe ɗiɗi ngam ɓeydaade juutde


Wiinnde : Nokku eggaaɗo.


Nguugu : Laacel gonngel les faasko, dow wuddere kottu.


Puɗal : Ummogol naange. So ina immaa e jamma ina fayaa e ñalawma, so naange wonii e feeñde, oon tuma ko puɗal wiyetee.


Kurummbaare : Mboɗeeri naange, taariindi mbuuɗu naange so enga muta.


Rawaandu : Kullel ngel neɗɗo huutortoo ngam reende walla tintinde. Ina wiyee wonde ngeel kullel ɓuri wonde sehil neɗɗo. Ina reena ndammiri.


Lekki : Puɗol gila ɗaɗi, foobre, cate haa baramlefi. So lekki waɗaama e jayngol suurkat huɓɓa. So lekki waɗaama e ndiyam heewi ko huymbude.


Innde : Kala ko toɗɗii neɗɗo, kullel, huunde wall nokku haa anndaa.
Innde heeriinde woni innde hettaande walla inniraande.
Innde renndinnde woni innde huuɓtidinnde kala ko nde toɗɗii.


Jebbilaade : Wattindaade jaɓde.
So a jaɓaano, a waawnaama haa a jaɓii tigi rigi, a jebbiliima.


Lommbude : Jolnude hakkunde geɗe ɗiɗi.
A yiyii ɓeya ɗiɗo dariiɓe, yah lommbo hakkunde maɓɓe!


Wuppude : Lawƴude tekke walla ko wayi no tekke nii.


Reende : Toppitaade huunde haa hisa.
Reende boobo hade gaañde hoore mum.


Eɓɓondirde : Yerondirde geɗe mbele anndude no ɗe mbaydi.


Galle : Hoɗorde


Yahdu : Yaɓɓude gootal suuta nawa gonngal ngal yeeso yaɓɓa, ngam ɓosde


Gosi : Ñiiri peewniraandi ceŋle (walle gabbe timmuɗe) laawaaɗe e ndiyam pasɗam. Ina heewi ɓeydeede kosam, suukara walla lamɗam


Mi : Lomto gadano.lomtotoo ko miin, gonɗo e gollude oo.
Yeru: Mi yehii, mi yiɗii....


Leeso : Weerto jooɗeteengo


Cinndel : Bakanel noddirgel


Feɗeendu : Joofirde sammeere junngo. Kañum jaggirtee, yomnortee


Teppere : Bannge e koyngal keedoowo e leydi, so neɗɗo walla kullel ina yaɓɓa.


Leeɓol : Geɗel gootel e sukundu.


Mbajju : Tekkere tekkunde suddorteende so neɗɗo jaangaama.


Tele : Alluwal kollowal naɓakaaji


Sammeere : Joofirde gawƴal


Wutte : Ko huurdetee ɓanndu


O : Lomto teelal Tataɓo
Yeru: O arii, o yahat, o naw...


Min : Keewal Lomto gadano daɓɓo denndinɗo
So aɗa jaŋtoo ko mbaɗdu-ɗaa e woɗɓe tai mo kaaldataa oo alaa heen, kuwtorto-ɗaaa ko min.
Yeru: Min njehii, aan a yahaani.


En : Keewal Lomto gadano daɓɓo denndinɗo. So aɗa jaŋtoo ko mbaɗdu-ɗaa e woɗɓe tawi mo kaaldataa oo ina jeyaa e waɗɓe ɓee, kuwtorto-ɗaa ko En.


On : Keewal Lomto ɗimmo.
So aɗa jaŋtoo ko ɗo kaaldataa ɓee mbaɗi, kuwtorto-ɗaa ko On.
Yeru: On ngarii?


Ɓe : Keewal lomto tataɓo.
Ɓe kaalataa ɓee, lomto mum en ko ɓe.
Yeru: Ɓe mahii, mi rokkii ɓe....


Gatal : Ndaɗɗudi. Ko weertetee e leydi, jooɗee e dow mum.
Yeru: daago,


Wakannde : Nokkuyel kippotoongel, ɗo aadee heewi mooftude, comci mum walla keɗe goɗɗe, tawa ina waawi yahdude heen so welaama.


Newre : Bannge e junngo keedtuɗo e tamannde. Bannge yeeso sammeere junngo


Jooɗorde : Kuwtorgal jooɗeteengal


Mbiifu : Kuwtorgal ceŋeteengal e werlaa mbele werlaa oo ina rega e dow laawol. Ina addana ɗum weeɓde dirtinde.


Kemitiwal : Fannu jaŋde keeroriiɗo memtinaari


Buhal : Bannge e koyngal hakkunde rotere e hofru


Ɓallaade : Arde haa faandoo. Ndaarde yettaade


Ɓasde : Feewnude huunde yo won ɗoon hade ko seɓori ɗum dañeede. Maslude


Ɓoortaade : Ɓoor/t/aa/de
Ittude ko waɗtinoo ko wayi no comci nii
Ina wiyee ɓooraade


Ɓorwude : Ɓorw/u/de. Laalɗude. So woodii ko moddi e nokku walla huunde haa ɓoodi, oon nokku walla ndeen huunde ɓorwii.
So tawii ko leydi noon, wiyatee ko ina taati; so a yaɓɓii heen keew-ɗaa ko taataade njanaa. So a yanirii caggal (ɓaawo) wiyee a ardii diŋki-dotel.


Ɓittude : Ɓitt/u/de. Waɗde huunde haa faaɗa. Geɗe ina ɓeydee ñookeede e nokku tan, nokku oo ina ɓeydoo ɓittude.


Ɓiiñde : Ɓiiñ/de. Helde gite, ŋooɓde, ɓaaƴirde gite.


Ɓuuteede : Ɓuut/ee/de
Ñaamde haa ɓurtina, haa reedu dogooru heɓtoo ɗum heen. Ñande juulde taaske, liiduɓe ɓee e seereraaɓe ɓee ina keewi ɓuuteede.


Ɓultaade : Ittude ko wayi no ɗacce nii e ɗo ɗakkinoo e lekki ɗoo


Ɓiɗɗo : Jibinannde, cukalel.
Yeru: Oo ko ɓiɗɗ'am, oo ko ɓiyam, miin jibini ɗum


Ɓataake : Leeteer, talkuru. Ɗerewol binndangol haala soomaa e ɗerwol gonngol, neldangol walla payngol e neldeede


Reegde : Dirtude tawa koyɗe mum ceeraani e leydi


Janngude : Yiilaade ganndal walla heɓde ɗum.


Huwde : Yahde ladde, yaltina ko wonnoo e nder reedu mum, yaltinira kuwtol


Ciimtol : Denndaanngal ko yeewtanoo winndaa e nokku gooto, waɗaa no deftere nii


Aawde : Ubbude abbere mbele ina fuɗa.


Aaƴtaade : Artirde ko moɗnoo e hunuko mum, wona e ƴakkude


Sottude : Waɗde gawri e wowru, waɗa heen nbdiyam, una haa saaño koo yalta.


Ƴaaraade : Seerndude gawri e saaño, tawa huwtortoo ko henndu.
Gawri wondundi e saaño ndi waɗee e lahal, lahal ngal suutee haa toowa, wona e yuppireede seese e lahal keddingal e lmeydi ngal. Henndu wona e weɗde saaño ko, sabu ɗum hoyde, gabbe gawri ɗee nde tawnoo eɗe teddi ɗe ngona e jooraade e lahal les ngal


Lefol : Werto juutngo no feewi, tawa yaajaani, wona leydi mum walla tekkere mum


Huɓeere : Mahateeri wonndi bannge mum, mbaɗndi cuuɗi, ndi nder mum waawi hoɗeede


Hoorde : Waasde ñaamde, yarde gila puɗal haa mutal. Ko diine heewi lonnginde yimɓe yo koor. Diineeji keewɗi ina mbaɗi sahaa nde rewɓe ɗumen poti hoorde. Sahaa lislaam ko lewru koorka ( Ramadaan )


Anndude : Jogaade humpito. Humpitaade


Mbaroodi taktakri : Kullel ladde bayngel no ullundu mwndu nii, ñaamata tan noon ko teew, heewi ko sonngude ko nannndi e lelli en, nayi ladde, bamɗi ladde, nde ñaama. Baaba oo, dewi ɗi e ɓikkon kon mumen keewi wondude no ɓesngu nii.


Fowru : Kullel ladde ɗesngel abbaade seeɗa e rawaandu. So ina yaha wayata ko no laƴat nii. Yaawaano dogdu, kono so yiɗii sonngude rewat haa nde sonngi fof. Sahaa wayata ko no jalat nii. Ko rewru heewi ardaade coggal. Koyɗe yeeso ɗe ɓuri juutde e koyɗe caggal ɗe.


Ullundu : Kullel nanndowel e barogel taktakel, so ina woya ŋeewat, ina nehee e nder galle, ina wuura ladde.Ñaamata ko gertooɗe en, pooli en kono yaawri fof ko doombru


Ɓokki : Lekki ɓohe. Kiin lekki ina hecciɗa e tuma yooro, yoora sahaa leppo leppo.


Ciluki : Lekki toowooki, mbaramlefon tokoson eki waɗa giye jadde


Murtooki : Lekki murtooɗe. Murtooki ina waɗa giye keewɗe ceeɓɗe tekkuɗe. Fuɗata ko e nokku ɗo toɓo heewaani no feewi.
"Murotooki (teyshot e safatoore, sekene e sooninke, sump e wolof), ina anndiraa kadi « tamaroowi moraande » ina heewi ɓure. Innde makki siyaas ko « Balanites aegyptiaca ». Ɓiɗɓe makki ina korsinaa e nder Fuuta, sibu sukaaɓe e mawɓe fof ina mura ɗum (mucca ɗum), woni murtooɗe. Ndeen, so ƴiiwoonde siltii tan, sukaaɓe mbaɗdata ko idaa hoccoyde murotooɗe." https://pulaar.org/2013/09/19/murtooki-ndaw-nafooje/


Jammi : Lekki jaɓɓe


Ñiire : Ko neɗɗo walla kullel huwtortoo so yiɗii ŋatde. Ko ranwata nder hunuko


Les : Maandel kollowel nokku ɓurɗo ɓallaade leydi o.


Ɗo : Maandel kollowel nokku ɓalliiɗo ɗo kolloowo o woni ɗoo.
Ɗo = ina takkii kam
Ɗa = ina takkaaki kam kono woɗɗaani
To = ina woɗɗi seeɗa
Tooyene = ina woɗɗi haa ɓurti, wonaa ɗoo fof


Daande : Tergal gonngal hakkunde hoore e becce.


Abbere : Geɗel e wutaandu, unee ɗiggaani wonta ceŋle, ɗigga wonta conndi. Aawee fuɗa gawƴal walla lekki.


Amde : Diwde diwe jahduɗe, jooɗɗe, jahduɗe e hito. Wanngo, jiilal, duƴƴe fof ko ngamri.
Toɓde haa heewa. Amo ko toɓo heewngo sahaa ndunngu.


Gammbol : Joowre leydi juutnde toownde seeɗa nde nafoore mum woni falaade ilam haɗde ɗum naatde e koɗorɗe. Ina sooroo ilam gudde mbaɗee les mum mbele ndiyam jokka bolol mum, yimɓe, daabaaji e werlaaji ndewa dow mbaasa bookaade.


Enndu : Tergal ngal walla kulle dewe kuutortoo ngam muyninde ɓikkon mumen


Eeraade : Wullude nodda goɗɗuɗo


Annde : Lehel peewniraagel ɓakke hono no loonde feewnirtee nii, tawa nafoore mum ko waɗde heen cuuraay


Ɗeɗɗude : Ɓittude daande haa ko joomum ɗeɗɗi ko roŋka foofde. Ɗeɗɗere, so juutii tan warat.


Hiisel : Huɗo uurko seeɗe nannduko e maaro. Hakkunde ɗaɗi ɗi e baramlefi ɗi ko nanndi e aaludere ina ɗoon, ina huutoree e peewnugol cuuraay.


Balamaaje : Deenerol nanndungol e ñippe. Ko ngol posone wonande jawdi


Baalboruwal : Puɗol ngol keltine mum keewi waɗireede coccorɗe.
fotaani e lekki toowki, kono kadi ɓuri deenerol toowde. Saltat no boru nii. ina nanndi e boru no feewi.


Gijile :


Raayre : Piindi puɗol ngol ɗaɗi mum mbaɗata taɓɓe. So udditaama ko ngabbon cewkon niinkon njaltata heen. Ekon ndakmi


Laddaŋke : Jeyaaɗo ladde.


Dunndu : Nokku ɗo leɗɗe cukkuɗe


Ladde : Nokku ɗo yimɓe koɗaani no feewi. Ladde Alla e jeereende: nokku mo hoɗaaka, jeewɗo


Nagge : Kullel nehangel. Bannge afrik ko fulɓe ɓuri anndireede nehde ngal. Hoore nde ina waɗa gallaaɗi ɗiɗi: bannge ñaamo e bannge nano, allaadu fof tiindoo bannge mum mawnira toon, so ɓooyii ɗi kofoo.


Puccu : Kullel ngel neɗɗo nehata ngam wallitoraade ɗanle mum walla kareeli mum. Puccu ina yaawi dogdu. Ina heewi haɓɓeede e saret ngam nawde kaɓirɗe. Won waawɓe mbaɗɗu ina mbaawi amnude puccu.


Mbaalu : kullel nehangel ngel wordu mum wietee njawdi. Juulde taaske to bannge Senegaal e Moritani ko teew njawdi heewi ñaameede.


Waandu : Kullel ladde nanndungel e neɗɗo, heewi ko ŋaylude e leɗɗe. Baaɗi boɗeeji e ɓaleeji ina ngoodi.


Doombru : Kullel tokosel, koɗowel e nder gasɗe, gonowel ɗo gawri heewi taweede. Ullundu yaawri ɗum.


Ciilal : Ndiwri ɓaleeri mawndi seeɓndi yiitere. Ciilal yaawri cofel. Ina heewi ñaamde kullmaayɗe e ladde.


Jiire : Kullel nanndungel seeɗa e dommbru, ɓuri ɗum mawnude, kadi laaci kii ina waɗi leeɓi haa heewi. Wuurata ko e gasɗe.


Wojere : Kullel ɓurowel jiire mawnude seeɗa, ngel noppi juutɗi, jaawngel dogdu haa maayi.


Ngooroondi : Laadol jahowol haaju mum, ngol fiɗataa. Ina nanndi e mbaroodi laadoori ɓuri seerndude ɗi ko ngooroondi fiɗataa, warataa.


Elo : Kullel nanndungel e mboddi, kono vuri zum famɗude. Ina waawi lummbaade. Taƴtude ɗum maayo wayi ko no mehre ni.


Nooroo : Mboddi wuurndi e ndiyam, mbaawndi sonngude kala ko jippii e tufnde. Hay nagge e mawnude daɗataa.
So mawnii haa saamolinii wiyee piyoori. Ina hoora balɗe walla lebbi.


Ngabu : Kullel mangel sanne, guurngel e nder ndiyam mbelɗam. Ɓanndu murlu, laacel daɓɓel, so ŋaaɓii hunuko mbiyataa ko wuro ngo fof ina heƴa heen, ñiiƴe ɗee alaako poti mawnude.
Wuuri ko e ndiyam kono foofata ko dow.


Liwoongu : Kullel ndiyam mbelɗam, ɓanndu murlu waɗndu beɗi. Ñaamata ko kuɗooli puɗooji nder ndiyam ɗi.


Njamala : Kullel ladde jeyangel e kulle ɓurɗe juutde daaɗe. Njamala ina njoolɗi. So njamali ina kaɓa ɗi mbiccata ko koye ɗe, ngoota fof fiyra heddiiba hoore mum.


Cewngu : Kullel nanndungel e ullundu, ina waɗi ñaaba-ñaabe, ngel jeyaa ko e kulle ɓurɗe yaawde dogdu, kono dogdu mum juutataa.


Pullo : Yimɓe wuurɓe worgo Sahara, nder reedu Afrik, gila hirnaange haa fuɗnaage. Fulɓe ina keewi nehde jawdi haa teeŋti nagge.


Lugu :


Ndamndi : Wordu mbeewa


Kaŋkaleewal : Ndiwri nehaandi ɓurndi gertogal mawnude seeɗa. Ndi heewaani diwde, kadi diwal mum toowataa, juutataa. Yahdu mum ina limmbi.


Daga :


Hebee : Colel baawngel bonnude gese


Moolturu :


Mariyaama : Poolel tokosel


Uuga :


Ɗeelaa : Sonndu ƴoƴndu


Duballeewi : Lekki....


Bawwaami : Lekki njaajki baramlefi, ki toowataa no feewi. Baramlefi ɗi mbayata ko no kelooji nii. So ki helaama, soppaama walla kadi siraama ko ko nanndi e kosam yaltata heen


Nammaadi : Lekki....


Weendu : Nokku lesɗuɗo ɗo diƴƴe toɓo kawri, ta?a yaajaani haa nanndi e maayo, fonngo ngo ndari-ɗa fof, aɗa yiya pawle keddiiɗe ɗe.


Caanngol : Maayel tokosel, caltuɗe maayo.


Fonngo : Keerol maayo toowngol. So a ummiima ɗoon aɗa fayi maayo, a jippotaako, a yanat e ndiyam.
Sukaaɓe ina keewi diwde pawle, mbaɗa cowtiiji


Maapaade : Jaggude liɗɗi tawa faddortoo liɗɗi ɗii ko koyɗe mum ɗe sari e pokopokolam ina ɓafa ina ƴeeŋta, dote joomum e caggal buhe e korle mum ina takki leydi. Nii liɗɗi garduɗi e ndiyam ɗii ina palaa baŋ yoo baŋnjaggee.


Taɓɓe : Ɗaɗi daaye hade mumen saraade e nder leydi ina mbaya no paraas nii, ɗum wiyetee taɓɓe.


Ñebbe : Gabbe ɗe ñewñewo jibinta. So suwaa ɓenndude ina wiyee kalaace. Ñebbe so njoorii ndanwat, kannje pewnirtee cooke, walla kodde-ñebbe. "Baabaaɓe ko ɗum tan ñaamata"


Gerte : Puɗol demeteengol no feewi Senegaal e Nigeria, ngol ɓiɓɓe mum irotoo. So ɓenndii ɗesata ko ranwude , so feƴaama gabbe ɗee njalta, gurel cewngel boɗewel, mooftungel ñamri niinndi. Nebam ndefirteeɗam ɗam ina yalta e gerte. So ɗe cumaama e njaareendi ɗe ngonta gerte caafe, so caafe ɗee unaama haa ɗiggii ngonta tigidege. Ko tigidege ndefirtee maafe gerte.


Follere : Haako lammuko ko ɓiɓɓe mum mbiyetee koobi, eɗi ngojja, eɗi keddo mbaano pooynuɗo.


Koobi : Ɓiɓɓe follere. Ina ngojja coy, ina keddoo mbaano pooynuɗo. Ina lammi tot haa ɗesi nanndude e limoŋ.


Kannje : Puɗol ngol iɓɓe mum nanndi tago e banaana tokooso nii, kono kañum oolɗaani, hay so ɓenndii goobu mum heddotoo ko mbaano.
Nder mum ina laalɗi. ko kañum ii defirtee maafe kannje.


Batayse : Sewsewo baɗdeteeɗo e ndefu, puɗol ngol goobu mum abbotoo e folmaat pooynuɗo. Abbotoo ko e paraas kono ɓuri hoyde.


Kippo : Horde fawiinde e dow cawel darnagel kaɗngel ɗum hippaade. Cawel ngel ina haɓɓaa e ɓoggol walla gaarawol, les horde ndenoon gabbe gawri caree toon mbele pooli ina naata nder cikoo. So pooli deppii haa naati nder, jaggunooɗo ceɓal goɗngal oo saƴƴa ɓoggol ngol, horde nde hippoo, hippora pooli bettaaɗi ɗi.


Lottundu : Ɓoggol juutngol cowangol, tawa ɗo sowre ɗoo ina yaaji seeɗa haa haayre waawa soomaade heen. So haayre nde soomaama ɗo sowre ɗo, ceɓe ɗiɗi njaggee ɓoggol ngol fof wona e yiileede ngam werlaade haayre haa ɓura woɗɗoyde e ɗo junngo ɓolo waawnoo haaɗnude.


Karba : Kuwtorgal kiwreteengal. Ɓoggol juutngol seeɗa ngol ceɓal jaagetee yiilee, ceɓal goɗngal ngal tawa ina ɓuri seeɓde. So yiilaama laabi ɗiɗi, tati, saƴƴee waya no fiyannde fellaa nii, colli ñaayatnooɗi ngesa kula ndiwa


Kalangal : Kuwtorgal ngal sukaaɓe pijirtunoo ngam jaggude pooli. Waɗat mbeɗu huuraangu tekkere fooɗtaande, leggel tokosel ɗisee heen ngam loŋde heen cettal ngal ceeɓeendi mum haɓɓaa gaarawol baɗangol worsundu.
Cettal ngal ina loggaa e dalli baawɗo ɗum fettinde. So foondu reppii haa ŋabbii e dow mbeɗu hee sabu yiɗde sikaade ngabbon carakon ɗoon kon, tinataa loŋta cettal ngal, ngal fetta, worsundu ndu worsoo e daande foondu nduu.
Wiyee foondu rullinaama.


Wilde : Kuwtorgal jaggirteengal colli. Pillipeeje cañetee e beɗel, leeɓi ɗi borsi mumen ngudditii ndarnee heen. Mbeɗu ngu ubbee, borsi ɗii ndaroo, gabbe gawri caree e dow lbeɗu ngu. No colli cikortoo nii, ndoŋka teskaade borsi ɗii haa nde wooturu arti e daande sonndu fof, fuɗɗoo fitaade, keddiiɗi ɗii ndiwa. Ngel colel rullinaama.


Mbakku : Kuwtorgal berlirteengal kaaƴe.
Ko salndu haɓɓetee dalliiji, ɗiin ne ndenndinee, ko soomata haayre nde ko waɗee ɗoon. So a fooɗii haayre nde e soomre mum a fooɗirii junngo wooto, junngo heddiingo ngo jagga salndu ndu, so a woppii haayre nde rewata ko hakkunde calɗi ɗii. Dalliiji liirtiiɗi ɗii ndokkata haayre nde doole


Mbaggu : Foobre settaande haa wawtii, heen bannge huuree nguru liirtaangu haa so cawel fiyaama heen yaltina welngo. So waawɓe honncude njaggii mbaggu ina konnga tan naalaŋkooɓe teyataa ko ngamata.


Taarodde : Cuurel keedtinangel e ɗo yahatee ladde, ɗo soofetee walla huwetee


Lingi : Gilngel keewngel wojjude, keewngel koyɗe


Mbildi : Ko hunndi huɓeere.
Pale ina cakkoo, mire ndewa heen ɓakke pawoo dow: mbildi huɓeere ɓakke arii.


Baltirgal : Ɗo ndiyam waltirta. Ɗo ndiyam ndeeliɗam rewata haa yuppoyoo nannge goɗɗo.


Ɓakkere : Nokku loɗo. Jiiɓre leydi wayndi no hollalde nii kam e ndiyam iirtee haa modda haa waɗta ɗakkaade e juuɗe e koyɗe.


Jabbere : Tuna nde waalo woni e aaweede. So ndunngu ɓennii haa ilam ruuɗtiima, leydi ndi sojjii, remooɓe ƴetta jinndaaɗi, luuɗe e aawdi mumen tiindoo gese, worɓe ina njabba, rewɓe ina luwa, ɓeya ngaawa, sukaaɓe ina mbekka. Oon tuma woni jabbere waalo.


Waalo : Nokkuuji ilooji so ndunngu arii


Njinndaangu : Kuwtorgal jabbirteengal. Leggal kofingal no salndu nii tawa bannge potnooɗo ñiɓaade e leydi oo ko ko ittaa, bannge gooto e keddiiɗi ɗi ɓura ɓuttiɗde e raɓɓiɗde seeɗa, jalo seŋee heen, bannge keddiiɗo o ɓura sewde e juutde seeɗa. Ko oon bannge ƴeerortee mbele ñiɓde jalo ngo e leydi, ngam heɓde leydi kecciri ndi. Caggal ɗum noon luwoowo ara, gaawoowo rewa heen, bekkoowo udda gorwoccol ngol.


Luwgal : Unugal ngal bannge gooto settaa haa seeɓi. So jom luwgal luwii ko mbele gabbe gaaweteeɗe ɗe ɓura yettaade kecciri.
Luwoowo ina heewi rewde e jabboowo.


Wekkude : Ubbude gabbe gaawaaɗe ɗe


Remde : Hiifde ngesa ngam ɗooforde kuɗooli ɗi ngaawaaka ɗi.


Jalo : Kuwtorgal demirteengal


Hiwde : Riwde colli, mbele haɗde ɗumen ñaayde ngesa


Lulaade : Eggude wuro hoɗoya gese saanga liggey gese, ko wayi no jabbere, aawre walla coñal. So licgey oo gasii, joomum ɓitta kaakon mum kadi hoota wuro


Lappude : Fiyde cabbi. Sariyya ina yamira yo neɗɗo lappe so waɗii ko feewaani. So gari soñaama, heewi ko lappeede mbele seerndude gabbe ɗee e cammeeje ɗe


Roondde : Ƴettude huunde fawa e dow hoore neɗɗo.
Wallude neɗɗo fawde huunde e dow hoore mum.
Ƴoogɓe walla teenɓe ina keewi roondondirde lehe walla bahe.


Rimndude : Fawde donngal e keeci daabaa. So huɗo hesaama heetwi ko tireede hade rimndeede e keeci mbabba ngam nawtude wuro.


Tirde : Haɓɓude donngal mum haa feewa mbele so rimndaa waasa yuubitaade haa jaaƴoyoo.


Yahde : Yaɓɓude ina yaɓɓita ngam ɓosde.ummaade nokkude faya nokku goɗɗe tawa ko koyɗe mum tan huutorii.


Mooytaade : Yahrude seese. Mo yiɗaa tineede, yiɗaa yahdu mum nanee heewi mooytaade.


Ñekkude : Dogde seese. Fettoyooɓe fukubal ina keewi adoraade ñekkude


Dogde : Ñekkude ko yaawi. Yahde yaawndu tawa alaa fof nde koyɗe joomum ɗiɗi ɗee fof memdata leydi


Daraade : Fawtude ɓanndu mum fof e dow teppe mum, waasa ɓosde.
So huunde nattii ɓosde ina wiyee dariima.


Ƴukkaade : Wuurde gila hoore haa les keeci, wuurdira ɗum yeeso, ko heddii e ɓanndu ko ina darii.
So neɗɗoo yiɗii ƴoogde e maayo tawa leppaani heewi ko ƴukkaade.


Murtoonde : Ɓiɗɗo murtooki. Aaludere mbaanoore.ɗo hecciɗi ɗo, so ndaarii ɓenndude ñamri wonndi les kobjal ngal ndi dorwa (ɗoon ko murtoonde dorwunde, yaawi.ko donude reedu), so ɓenndii ñamri ndi wela.
Yimɓe ina mucca.ɗum, bey ina mucca ɗum.
Gaaluɗe muccaaɗe ɗe, sukaaɓe ina pijiratnoo ɗum so ina mbaɗa tenge


Sabbundu : Dental kuɗon e lekkon ɗo ndiwri (ɓuri heewde noon ko colli) renndini haa wayi no suudu nii, ngam ɓoccinde ɗoon e nehde ɗoon ɓikkon mum


Makka : Wutaandu ndu gabbe oole, waɗndu gufi haa keewi. Makka.kecco so juɗaama ɓenndii hooñaani ina weli.
Wuro ngo juulɓe ndeentata hitaande kala sahaa taaske, ɗoon julɓe kajjata, wuro ngo woni ko nder Arabi sawdi


Maaro : Gabbe pure ɗo ɗe ngondi e saaño majje ɗo. So maaro duttaama kobje ɗe ngiwa keeda bannge ɗe mbiyee saaño, gabbe daneeje ɗe keeda bannge. Kannje ndefdetee e liɗɗi wona maaro e liɗɗi, ñiiri e liɗɗi walla maafe. Eɗe ndefdee e teew....


Gawri : Dental gabbe. Ina wona samme, maaro, makka, gemha, ndmiri....


Samme : Gawri ndi fuutaŋkooɓe keewi remde e waalo mumen. E ndi wojja, endi ranwa.


Gafakke : Saawdu gawri loggeteendu e hoore puccu ngam ñamminde.


Ndeemiri : Gawri cewndi, abiindi e samme


Mbeewa : Kullel nehangel ƴoƴngel haa maayi, engel tolnoo mawnugol e mbaalu. Mbeewa meenat. Ina waɗa gallaaɗi, so engel woya walla wulla ngel meenat.
Rewru ndamndi.
Neɗɗo pamaro haaju ina heewi wiyeede ko mbeewa


Ɓota : Ɓinngel mbeewa. Mbeewa pamara


Meende : Woyde walla wullude no mbeewa ni walla no mbaalu ni.


Hijde : Wullude walla woyde no ndamndi ni, so endi ƴama mbeewa, so ndi yiɗii wondude e mum.


Oorde : Yahde ulloo e ladde tawa faandaare nde tiiɗaani.
So coggal ndammiri ardiima gaynaako beetewe ɓe tiindiima ladde ngam yiiloyaade ko ñaami, wiyetee ko ndammiri ndi ooroyii.


Aynude : Reende.
Reende ndammiri. Dewoowo e ndammiri ina ñamminoya ɗum wiyetee ko gaynaako


Yarde : Moɗde ndeelam. So kullel ɗomɗii yarata ko ndiyam.
So kullal nawaama maayo walla weendu ngam yarde wiyetee yarnoyaama.
Soccude cuɗaari hono kaŋŋe walla kaalis haa ɓeydoo jalbude.


Sardi : Coggal ndammiri wuro


Morde : Ñaamde huɗo ɗo fuɗi ñiɓii ɗoo


Ɓirde : Siiɓtaade, fooɗde ndeelam haa yalta e huunde waynde no enndu nii.


Piindi : Ko puɗol jibinta hade mum wontude ñamateeri (gabbe, dene, butaali...).


Gawƴal : Leggal daringal tammbingal sammeere ko wayi no samme, makka, suukara....., baramlefi ina ceŋii heen.
Gawƴal suukara walla samme ina fiicee, kaaɗdi ndii ƴakkee.


Wannde : Jamngel kofingel ceeɓngel, kaɓɓeteengel e ceɓal caftol ngam jaggude liɗɗi.


Heende : Kullel nanndugel e heende guurgel e ndiya.


Heeñere : Heeñere: kala ko waɗi teewu e ƴiiƴam ena waɗi heeñere


Henirde : Henirde: ko damel tokosel bañɗateengel e suudu walla huɓeer ngudditaa ngam henndu naata. {fenetre}


Laana : Kuwtorgal juutngal baa?ngal jolnude yimɓe, kulle walla kaake nawa, ina reega, haya walla kadi diwa


Deŋkaade : Ummaade ɗo toowi, fukko ɗo ɓuri ɗoon lesɗude.
So neɗɗo yanirii dote ardii diŋkidottel.
So neɗɗo wayii no pamɗitɗo ni, ina wiyee deŋkitiima.


Yande : Ummaade ɗo toowi, fukkoo ɗo ɓuri ɗoon lesɗude.Deŋkaade, saamde, fukkaade e leydi, murɓaade


Murɓaade : Yanirde yeeso, arda reedu
Neɗɗo e kullel fof ina murɓoo,


Weeyde : Ɓooyde dow, caggal diwal.


Ŋabbude : Ummaade les faya dow tawa ina yaha.


Ŋaylude : Ŋabbude ina lada.


Taƴtude : Ummaade fonngo faya fonngo woɗngo, ina wona laawol, maayo, dingiral.


Lummbaade : Hayde tawa ko doole e ñeeñal joomum kaɗi ɗum yoolaade


Gajoo : Ñeeñal lummbogol tawa bannge yeeso o fof ko dow woni, joomum waya no gajjiiɗo e dow ndiyam ɗam nii


Feeraade : Lummbaade tawa wayat no gudditoowo juuɗe mum gila yeeso haa caggal tawa rewni ɗum ko e banngeeji ɗii.


Mutde : Naatde nder ndiyam haa natta yiyeede


Suppitaade : Yaltinde hoore mum dow caggal nde joomum mutnoo.


Yoolaade : Mutde roŋka suppitaade, roŋka foofde debbora


Debbude : Saamde nder ndiyam yahra noon haa yettoo leydi, deeƴira noon.


Hayde : Huymbude
Kala ko ɓuri hoyde e ndiyam, so waɗaama e majjam, hayat.


Huymbude : Hayde
Roŋkude mutde, ɗo waraango hucci fof nawora


Dennde : Ɓiɓɓe deenerol bayɗe no paali ni, nder faandu ndu waɗa poɗɗe e kaaɗdi


Haako : Baramlefi lekki walla deenerol


Ɗaɗol : Bannge e puɗol gonɗo nder leydi


Ɓoɗɗude : Ñoƴƴude e dow ko nanndi e wuddu, dow nokku mo yaajaani


Ñawu : Ko neɗɗo , kullel walla puɗol jammbitta haa haɗa ɗum cellal.
Ñawu safrete, so ɗum alaa jaggat ɓanndu fof.


Cellal : Ɗo alaa ñaw.


Ñawndugol : Safaara. Cellingol.
Baɗgol haa ñawu egga, maaya, cellal lomtoo.


Hoƴde : So aɗa yarna jawdi ma, a ƴooganii-ɗi ndyam, ɗi njarii ndiyam ɗam gasii, ko no ɗi ɗomɗitaani. Wiyee ɗi koƴii.


Jooɗaade : Deeƴde e leydi, bannge e ɓanndu gonɗo dow nadorde o fawtoo e dow dote.
Jooɗaade e leeso.
Fooɗde jooɗorde jooɗoo heen. Suukaaɓe jaanngooɓe duɗal ɓee keewi jooɗaade ko e "baŋuuji".


Hofaade : Jooɗaade, korle keeda les, buhe paworoo heen bannge haa rotere wootere fawoo walla ɗesa fawwade e leydi


Ferlaade : Jooɗaade e leydi, hofa koyɗe, koppi ngudditoo, korle naatnaatondira, teppere anere hucca bannge ñaamo, teppere ñaamere hucca bannge nano.


Soppinaade : Jooɗtaade e teppe mum tawa koppi ina kofii memaani leydi.


Ƴuraade : Daraade hofa ɓanndu mum, gila nadorde haa dow ɓura yahde yeeso.
Ina wiyee kadi : ƴukkaade


Lelaade : Deeƴde e nokku mo ɓurondiraani tooweendi tawa bannge e ɓanndu mum gila hoore haa koyɗe ina fawii e dow nokku hee.


Hippaade : Lelaade tawa bannge mum caggal o takkii e leydi


Wuññinaade : Ƴuraade walla hippaade walla kadi wayde no dicctotooɗo ni, haa waya no joomum yiɗi hollude ko dote mum nii.


Laƴde : Yahde tawa koyngal mum gootal yaɓɓataa haa sella.


Diccaade : Soppinaade tawa jooɗtii tan ko peɗeeli koyɗe mum


Ummaade : Daraade tawa joomum ko ko jooɗinoo walla.lelinoo, jooɗaadd tawa joomum ko ko lelinoo


Moylude : Yahde yaawndu tawa waɗtaani dogde


Jaawde : Dogde doole wonande kulle, koyɗe ɗiɗi yeeso ɗee ndiwa taaɓodoo, koyɗe ɗiɗi caggal ngarda njaɓɓida ɗo ɗe yeeso ɗee njaɓɓunoo ɗoo, ɗe yeeso ɗee ndiwda kadi,...


Ladde : Yahrude juuɗe e koyɗe fof, hono no kulle nii.
Hade suka waɗtude yahde, ina heewi ladde taw.


Ɓafde : Dirtude haa nannda e jiɗɗo yahde nii tawa dote mum ceeraani e leydi.


Tallaade : Ɓosirde lelnde tawa ko banne yahri.
Bannge ñaamo, reedu, bannge nano, keeci walla bannge nano, keeci, Bannge ñaamo, reedu.


Firde : Waylaade haa faya e bonde wonande gawri.


Firde : Haalde "maanaa" wowlaandu, e ɗemngal kaaleteengal ngal walla e goɗngal.


Fiyde : Lappude, honngude Fiyde buubaa, honngude horde
Addude geɗal mum e ko renndo eɓɓi, tonngi.


Fettude : Fiyrude koynal


Jaggude : Tamde. Ndah, jaggu ɗoo!


Teɓɓaade : Werlaade ina jagga, ina werloo ina jagga


Heɓɓaade : Jaggude ko werlaa ɗo ɗum weeyata ɗoo


Werlaade : Ƴeeraade seerta e ko joginoo e junngo mum ngam yettinde ɗum ɗo junngo ɓolo ɓollollo waawaa yettaade.


Tamde : Artirde peɗeeli e dow newre haa cegeneeji ɓittoo heen.
Goɓɓondirooɓe ( waɗooɓe bokse) tamat goɓɓe mbele piggal ngal ɓura muusde.
Ñaamiroowo juungo heewi ko tamde lonngere


Wertude : Lartude,
Wertude junngo: weeɗde junngo ina ñaagoo
Wertude leeso: lartude leeso mbele yimɓe njooɗoo heen


Taggude : Renndinde ko wertinoo.
Taggude leeso: tallude leeso e dow mum mbele ittude ɗum ɗoon
Limtude maayɓe e suniiɓe heen: Rajo Muritani ko Aamadu Tijjaani Baal taggatnoo hade hare nde waɗde e leydi ndi.


Joƴƴinde : Waɗde huunde yo jooɗo.
Fawde huunde e leydi, ɗum yeeda.


Hikkude : Takkude no moƴƴi. Yeru: Artir damal ngal haa hikkoo.
Ɓaggude huunde haa takkoo tigi rigi e ɗo ɓaggaa ɗo.


Ɗakkude : Ƴettude geɗe ɗiɗi renndinira ɗumen wertooji mumen haa ɗi ngonta geɗel gootel. Yeru: Ɗakku natal ngal e ɓalal ngal!, hade maggal saamde.


Ɗakkudi : Nguru mboɗeewu, walla ɓaleewu ngu les ñiiƴe les walla dow ñiiƴe dow.
So neɗɗo tuppiima ko ngam goobde ɗakkudi mum.


Kooɓal : Bannge hakkille keedɗo hakkunde nofru e hunuko.
Kooɓal ina wuttoo.
A yiyii kooɓe, ellee tan kooɓe entaaɗo


Tiinde : Bannge Dow e yeeso neɗɗo walla.kullel


Yiitere : Tergal ngal neɗɗo walla kullel yiyrata.


Hunuko : Tergal kaalirteengal, ñaamirteengal


Limre : Wowlaandu huwtorteendu ngam anndude ɗo eɓɓoore tolnii. Yeru: 25, ko ko limraa gootel gootel haa timmi 25.


Ñemammbo : Leeɓi leliiɗi takkii e ɓanndu, gonɗi dow yitere ɗii.


Waywayko : Leeɓi dariiɗi taartii yitere , dow e les fof


Nofuru : Tergal nanirteengal


Wuccundu : Ɗemngel gonngel e nofuru, to bannge keedɗo e yiitere o.


Nande : Tinde hito.
Tinde hito faama ko tini ko.


Haalde : Yaltinde hito waɗngo konnguɗi degiiɗi, paamniiɗi e hunuko mum.


Haala : Konnguɗi jaltuɗi e hunuko.
Ko neɗɗo walla seko kaalata.


Konngol : Haala ndegiika faamniika


Baɗo : Neɗɗo, kullel walla huunde waɗnde ko waɗaa, waɗano walla ko fayi waɗeede ko.


Baɗal : Gollal. Gollal kollowal ko woni e waɗeede, ko waɗaa walla ko fayi waɗeede.
Konngol ngol alaa baɗal heewaani faamnaade.


Timmoode : Wowlaandu walla denatal gowlaali timminoowal konngol. Baɗo + baɗal + timmoode. Yeru: Mi yahii Nakaaru. Ndakaaru timmini konngol ngol.


Toɓɓugol : Maande baɗateeɗe nder e ɓaawo kongol ngam anndude no ngol janngirtee haa faamnoo.


Poofirgal : Maandel toɓɓugel kollowel taroowo so yettiima ɗoon, daroto seeɗa, waasa joofde.


Wulnde : Geɗal e gawƴal jokkingal e geɗal goɗngal hono mum, noon gila ɗaɗi haa sammeere.


Fiicaade : Ɓooltude gawƴal, ɓooltira ɗum hunuko mum.
Ŋappude bannge e hoore nde, seelta gila dow haa les. So joomum welaama rewra noon haa wulnde nde fof ɓooltoo heddoo kaaɗdi ndi ɓoldi.


Ŋappude : Ŋatde huunde ngam ñaamde ɗum


Ŋatde : Artirde ñiiƴe mum e huunde ngam gaañde walla taƴde


Moɗde : Yawtinde huunde goddol mum feewde nder reedu.


Dolde : Reesde, ñaamde, jooɗoo haa ɓanndu firlita ko joomum ñaamnoo ko, haa alaa ko heddii so wonaa heyɗude.


Ɗomɗude : Yiɗde yarde


Yarde : Moɗde gooɓe deggondirɗe


Soofde : Sirƴirde terɗe mum jahrirɗe ladde ndeelam ɗam ɓanndu natti hatojinde.


Huwde : Yaltinde e ɓanndu mum kuudi


Laaɓde : Ŋakkude tuundi.
Yiɗde anndude ko yahetee, hay so tawii wonaani haaju joomum.


Sooɗaade : Lawƴude juuɗe mum


Semmbaade : Lawƴude koyɗe mum


Sulmaade : Lawƴude yeeso mum


Juwde : Yahde nder ndiyam tawa mutaani


Lofaade : Yahde e nder ɓakkere, jiiɓaade heen sahaa haa roŋka yaltude


Fuybaade : Fijde nder ndiyam


Oorel : Fijirde lummbogol. Sukaaɓe ndenta, mo woni kala adda leggel, gooto werloo ɗum wona e yahdude e waraango, ɓe lummboo gooto kala artira leggal mum


Wempeƴere : Annama ɓooldu ndiyam ummoo hakkunde maayo ina ara duƴƴo e fonngo walla sarkitoo e pokopokolamm


Tufnde : Nokku e maayo ɗo telletee yareede, ƴoogeede, lawƴeede walla kadi ɓufteede.


Ɗemngal : Tergal kaalirteengal. Ɗemngal duñata ñaamde les ñiiƴe, walla e goddol yortoo nder reedu wona ñaamde nde moɗaama.


Ɗakaañ : Bannge dow hunuko o. Won e alkule ko wayi no l, ɗ d t ko ɗemngal ɗakketee e ɗakaañ nde mbaawaa ɗe wowlude


Waare : Bannge ɓurɗo lesɗude e yeeso o. Sahaa neɗɗo ina waɗa ɗoon leeɓi haa juuta.


Hoƴƴundu : Bannge caggal hoore, dow daande ɗo.


Tonndu : Hippoode hunuko. So toni ɗakkondirii hunuko muɓɓiima, so ɗi ceertii hunuko ŋaaɓiima.


Yelde : Boowal gonowal hakkunde ñiiƴe


Gonngol : Ndeelam keelɗam njaltowam e yiitere


Ronannde : Dental mbordi e gonɗi njaltooji e yiitere so ñawii.


Tuutere : Ndeelam njaltowam e hunuko, tawa ummaaki e goddol walla becce.
Ina wiyee tuute


Haaktere : Ndeelam njaltowam e hunuko tawa ko goddol walla jofe too ummii.


Feggere : Feggere: ko njamndi gal walla kaŋŋe, Baylo haynta, tafa hofa haa yooɗa, waɗatee ko e feɗeendu.


Hakkille : Bannge hoore nano walla ñaamo, denndinɗo nofru e taariindi mum.


Laalogal hoore : Ƴiyal kuurngal ngaanndi.


Sukundu : Dental leeɓi


Ngaandi : Tergal mooftingal nder laalogal hoore. Kala ko neɗɗo walla kullel gonngel ina waɗa, fewjaa ko to ngaandi.


Goddol : Tergal juutngal jokkondirngal hunuko e kuuse. So huunde moɗaama rewnaa ko e goddol, yortinoyaa e kuuse.


Geenol : Les hoƴƴudu; ɓaawo daande.


Walabo : Jokkere hakkunde junngoe ko heddii e ɓanndu ko.


Wecco : Heewi wonde ko e keewal (Becce),
Bannge e yeeso ɓanndu gonɗo dow reedu, les daande e balabe.
Ko becce moofti jofi e ɓernde. Ko jofe poofirtee


Reedu : Tergal mooftungal tekteki, jibinirgol, terɗe coofirɗe. Gila les becce haa nadorde, bannge yeeso o.


Nadorde : Hakkunde reedu e dote, les wuddu, dox dote, gila yeeso haa caggal.
So neɗɗo ina duhoo tuuba ko ɗoon heewi haɓɓude paftol mum.


Rotere : Bannge e ɓanndu mo neɗɗo jooɗortoo.


Hofru : Jokkere hakkunde koyngal. Koppi tuggotoo e leydi so neɗɗo diƴtiima.


Korlal : Bannge e koyngal gonɗo hakkunde hofru e ''cheville''.
Les hofru, dow teppere.


Takkere : Teppere kullel


Aaludere : Abbere tiiɗnde heewnde wonde e ñamri, kaaɗdi fawoo heen, nguru ara huura fof.
Yeru: aaludere yaaɓre, aaludere murtoonde
Kala ko nanndi e ɗum hay so wonaa ñamri ina wiyee aaludere. Yeru: Aaludere yiitere ko ko nanndi e foɗɗere woni e hakkunde yitere


Yaaɓre : Ɓiɗɗo jaaɓi, fottere nde lekki jaaɓe, so suwaa tawo ɓenndude tagortoo ko no pom tokooso ni, ina waɗa aaludere tiiɗnde haa ɓurti, ñiiƴe mbaawaa ɗum helde. So ɓenndii wojja kono ndaw ko famɗi ko ñaametee heen. Jaaɓi ina waɗa giye te heewaani toowde so yerondiraama e murtooki walla ciluki.


Naange :

Naange
Naange ko koodal moolanaangal, hakkundewal e nder yuɓɓo tagopeeje ngo wonu-ɗen ngon e muuɗum, inneteengo kadi yuɓɓo naangeyankeewo maa sato naangeyankeewo. E finaa-tawaaji men kañum e haala men, en wiʼay naange fuɗay bimmbi (puɗal naange) yiiloo haa kiikiiɗe si muta (mutal naange) kono tippude e gannde kese ɗen, naange sottataa hay nii e ɗaa, ko tagopeeje ɗen, e maanaa leydi men ndin, woni e sottude tawa enen hiɗen sikka ko naage ngen. Jooni ko honɗum senndindiri hoodere e tagofeere? Hoodere ko ɓanndu asamaan-yankeeru wulndu jaw, ko kañum rokkata hoore mum ndaygu (lumière) e nguleeki.

Tagofeere noon ko ɓanndu asamamaan-yankeeru ɓuuɓndu, niɓɓiɗndu, nokkooru ndaygu mum e hoodere ɓurnde ɓallaade ɗum.

Jooni ndutto-ɗen to naange nge, wolla hoodere men ñalawma nde. Naange nge, ina woɗɗi leydi men ndi fotde teemdere e capanɗe joyi milyoŋ km (150 0000 km), palal mbeɗu magge ko 1392000 km. E nge doga taaraade jiriyiringal ngal (la galaxie) 72000 km/h (waktu gooto) so en mbaɗtii ɗum e ɗemngal farayse, mbiyen : le soleil tourne autour du centre galactique à la vitesse de 72000 km/h. Nguleeki magge to hakkunde mbuuɗu ngu ko : 15100000 °C (degré).

Nguleeki to ceɓe magge ko: 5500 °C (degere). Geɗe shimiyankooje (chimique) gonɗe he naange ko: idraari, oksaari, heliyum e kemmbuuri (carbone). Naange nge; tagopeeje jeetayti (8) ina njiiloo taaraade ɗum, lewru ina yiiloo taaraade leydi, leydi ina yiiloo taaraade naange, naange ina yiiloo taaraade jiriyiringal, jiriyiriiɗe (galaxie) ina keewi; jiriyiringal fof ina moofti maa won hedde 300 milyaar hoodere, kala heen hoodere ko naange; hono no naange men nge nih. Ndeke en nganndii leydi men ndi wonani he winndere he so wonaa toɓɓel ndiyam e nder maayo geeƴ.
Ummaade e tufnde wikipedia


Arde : Yettaade, tawde e nokku. Yeru: Mi ummiima Charleroi, mi ariiɗoo e Burusel


Aafde : Mooftude e nder nokku mo huunde tiɗɗii e nder mum, mutna ɗum toon.
Ñookde, lommbude.


Aaɓde : Maleede wune. Heɓde ko yiilotoo tawa tampaani heen.


Abbaade : Rewde, yahde tiindoo to gardiiɗo hucci too.


Ɗaalde : Ɓuutannde e dow ɓanndu.
Ñaalde. Ñawannde ɓuutnde


Barme : Kuwtorgal defirteengal.


Ɗaayde : Wayde no kaangaaɗo ni, ta
wa,fiyataa, gaañataa, jaggirooɓe ɗaayaani ɓee njalkintoo ɗum.


Ñawu : Baasgol cellal. Caɗeele kaɗooje ko wuuri sellude


Eño : Werto udditaango, haa waya ko no ko ko hippitaa ɗacciraa noon uddaaka.
Soppannde njinndaangu e leydi ngam weeɓnande luwoowo.


Faandu : Huunde wuttiinde, wutte ina waɗa faandu, henndu nder ndiyam waɗata ko faandu faya dow ngam suppitaade.
So luwoowo ñiɓii luwgal mum e eño, ittii, ɗaccata ɗoon ko faandu.


Wasaango : Puɗgol ko aawaa haa yalti faandu


Baramlefol : Werto saltoongo e gawƴal walla lekki. So catal walle gawƴal fertaama wontata tan ko leggal ɗaatngal


Soñde : Ittude ko aawanoo so ɓenndii. Soñde maaro, soñde makka, soñde ndeemiri,.....


Wutaandu : Gabbe dentuɗe. ...


Gufol : Wutte wutaandu


Nawde : Ƴettude yahda heen.


Addude : Arde kañum e ko jogii ko


Jaabaade : Nootaade, ruttude konngol nde naamnde ɗaa.


Nootaade : Jaabaade ɗo noddaa. Holirde a nanii ko noddeɗaa ko haala ka kaal-ɗaa ka


Deƴƴude : Nattude haalde.
Muumɗinde hoore mum. Waasde yaltinde hay hito wooto


Tamaroowi : Lekki tamarooje


Mbaggu : Kuwtorgal konngeteengal yaltina hito welngo. Ngal wayata ko no wowru ni tawi ina huuraanguru liirtaangu banngeeji ɗi fot. So lekkon konngaama e nguru liirtaangu ngu hito ngo yalta. So haralleeɓe mum ina piha bawɗi naalaŋkooɓe ngona e yimde e amde.


Lahal : Nokku ɗo ñaamde nokketee so ittaama e barme.
Ndeen ko lahe leɗɗe walla kore, jooni ko leɗɗe ɓaleeje en, koymet en, ekn..


Horde : Kuwtorgal ñeɗirteengal. Ndeen ko ɓiɓɓe deeneeri bayɗi no paali nii tawa ina waɗi wuddu juutndu, so ɗe njoorii, ɗe peecee e hakkunde, kaaɗdi ndi ɗuggitee, heefee, wonii kore ɗiɗi ndañaama.
Kore keewi ñeɗireede kosam walla tufam.


Ñorgo : Kuwtorgal kaatane ɓeppal ngal taartaaro mum hooynaa mbele ko waɗetee heen noo waasa rufde.


Loonde : Faandu mawndu mahiraandu ɓakke cumaaɗe ɗo ndiyam njareteeɗam mooftetee.


Tengaade : Laafa cañiraaka no ñorgo ni, mbele haɗde naange fiyde e hoore


Burugal : Leggal portingal ngal calkon ɗiɗon paalaa e ceɓal ɓurngal ɓuttiɗde ngal. Oon bannge e gallaaɗi mum so lommbaama e e kosam wonii e yiileede, yiilireede newe juuɗe ɗiɗi ɗee fof, ɗum wonata.e wurwude kosam renndina ɗum haa ɗaata.


Kuundal : Ñeɗugal pewnirangal leggal


Yulnde : Lahal ngal ɓeppiɗaani les julangal gudde cerwuɗe, kuwtorteengal dow barme so defoowo yiɗii suurtinde


Laɓi : Paaka, njamndi mbelnaandi haa waawi.ɗeeɗde, taƴde walla kadi seekde


Kaatane : Nokku ɗo defetee, woni cuurel mum fof walla duɗal ɗo barme fawotoo ɗoo tan


Takkorgol : Tekkere jiiɓre conndi ñooketeende hakkunde barme e yulnde mbele haɗde cuurki ki yahde, ko suurtintee ko leela suurtude.


Docotal : Leggal puɗɗingal huɓɓude, roytaani.


Fecitere : Leɗɗe daɓɓe peecaaɗe ngam huɓɓude ɗe.


Jammbere : Kuwtorgal coppirteengal leɗɗe. Lawɓe keewi huwtoraade ngal. Ko ɓooldu raɓɓuru, tiiɗndu ndu hoore murlere, njamndi tiŋkiɗndi mbelndi ina seŋaa e hoore nde mbele so neɗɗo ƴeeriima fiyii ndi e leggal, ndi yiɗa feecde leggal ngal.


Tugawal : Pecitte juutɗe seeɗa, heewi huwtoreede so joomum ina yiɗi feewnude galle. Ɗe keewi ko ñiɓeede e taartaaro galle walla ngesa, kooce walla baaboruuje kunndee heen


Koocal : Catal lekki baɗngal giye


Wooroŋŋe : Bannge e jalo jaggeteeɗo o, oon bannge heewi wonde leggal.


Unugal : Leggal ngal ceɓe mum ɗiɗi fof ɓuttiɗi murliɗi, unugal fiyetee e nder wowru waɗndu gawri mbele sottude walla unde haa ɗigga.


Tame : Lahal ngal jooɗorde mum waɗiraa ko wayi no saakiri njamndi ni.
Tame waɗete conndi seɗiree:
1 - tame mo nguddon cewkon kon ko tame ɗaatɗo
2 - tame mo nguddon ndewkon heen kon ko tame jooroodu
3 - tame mo gudde jaajɗe oo ko tame giriyaas.


Seɗde : Seerndude gabbe ɓutte e cewɗe tawa huwtorii ko tame.


Baraade : Catalel tokosel baɗirteengel ataaye


Kaas : Nokuyon tokoson ɗo siwetee ataaye, nbahdowon e baraade.


Fuurno : Nokku baɗɗo mbeɗu ɗo ƴulɓe jayngol mbaɗetee ko wulnirtee koo fawee heen. Mbeɗu ngu ina fawii e dow jooɗorde, hakkunde mbeɗu ngu e jooɗorde nde, ɗoon henndu naatirta wuurtee arda ƴulɓe ɗe les, wutta ɗe, boyna ɗe.


Weɗaade : Yahdude e henndu


Ñallude : Wonde e nokku heddoo ɗoon subaka oo haa gasa.


Finde : Nattude ɗaanaade


Weetde : Wonde subaka


Nanngude : Teeɓtaade, jaggude, tamde huunde waasa ɓoccitaae


Woppude : Nattude nanngude.


Ñittaade : Ñitte: ko ndeelam njaltojam e kine walla hinere, ina nefnii.


Ɓooƴre : Ɓooƴre: ɓotte wonata ko les wuddu, hakkunde koyɗe=kosɗe, cawɗi les.


Doobal : Doobal : Ko ndiwri mawndi , koyɗe juutɗe e ndi heewi wonde e sara ndiyam ,ko wayino ilam e beeli ekn.


Teeɓtaade : Nanngude haa tiiɗa saloo woppude


Ɗaccude : Woppude
Nattude nanngude
Nattude waɗde ko woownoo waɗde


Tamde : Waɗde huunde e junngo mum artira heen peɗeeli mum, ɓitta.
Yeru: Neɗɗo so ina ñaamra junngo tamat, lonngere ko ma tamee nde waɗee e hunuko


Leydi : Haayre mawnde wanngotoonde ina taaroo naange. Hoɗorde kala ko woodi e aduna oo, ko e dow leydi kuɓeeje ndarii, leɗɗe puɗi. Kala ko yani, ɗo ɓuri lesɗude ɗo ɗum saamata ko e leydi.
Ina wiyee lesdi


Madda : Ɓiɗɗo puɗol keeɗo fuɗde Kaasamansa bannge worgo leydi Senegal. Maa tolno e pom, kaaɗdi ndi ina waɗi potte baɗɗe leeɓi. So madda eeɓaama kaaɗdi ndi tofaama, ndi yuusat. Endi lammi.


Kobjal : Heeɗelde tiiɗnde heewnde huurde ɓiɓɓe puɗi. Kobjal huurata lekki. Ina yoora haa saama walla kadi heefee.


Ŋeefde : Hooltoraade ñiiƴe


Ŋeefde : Hooltoraade ñiiƴe


Fijde : Gollaade ko ngartam alaa so wonaa yo fittaandu welto.


Lowwol : Rogere adannde ataaye


Saani : Rogere ɗimmere ataaye


Ndaw : Sonndu mawndu ndu waawaa diwde, waawi ko dogde, ndu daande juutnde e korle juutɗe.


Oolel : Huunde reftoonde e gulaali.
Won e nder nokkuuji ko wayi no daande maayo deeƴngo, suudu yaajndu ndu heewaani kaake walla yimɓe, so neɗɗo wullii, ooleel retoto ko haalaa ko no haaliraa ni.


Duleendu :


Firde : Firde: ko lekɗe cewɗe koftee fiilee heen baaji haa tiiɗa,waɗetee ko tiba dow hedde jubudu too ,ko kañum taarto too tigilde nde,ko e firde nde baaji juri ɗii kaɓɓetee ɗi telloo les,


Mbolu : MBOLU :Ko Lekɗe cewɗe sañatee sañiree baaji ,Wayata kono tibayel nih ,Waɗatee heen ko gertooɗe walla pooli ,so aɗa egga aɗa waawi naworde tawa gertooɗe ɗe ina nder ,hay so waalii lakde jonngooji keɓataa ɗum,


Wafdu : Njamndi kofiindi ina waɗi ñiiƴe ceeɓɗe belɗe,ina hesiree huɗo,ina soñiree butaali walla cammeeje,


Firde :


firde :


hoƴƴundu :


HO :


Hoƴƴundu : Hoƴƴundu : ko e hoore jeyaa , woni ko caggal ,ina waɗi koƴƴuli ceeɓɗi e ɗeppi.


Ñaalde : Ñaalde: ko ɓuutdi wonata ko e ɓanndu ,ko wayno naafɗe e jokkoɗe terɗe , Ekn,


Hormere : Hormere: ko wutaandu makka (mbammbaari) hoɓaandu haa laaɓi , gabbe ɗe ngittaa haa laaɓi.


Njabeeri : Njabeeri: ko basaale tokoose ,yeru: so a aawii gawri ndi fuɗii haa ndi tolniima e kopii ,ɓurta walla manka koppi, ko ndiin wi'etee njabeeri.


Aaƴaade : Salanaade jiɗnaaɓe mum,
Waase jaɓde jamirooje mawɓe mum,


Ɓilde : Loggude
Mbiruuji ina ɓilondira, ɓilondira koyɗe.
So neɗɗo roŋkii yaltude e nokku, ina wiyee ko ko ɓilii toon


Moosde : Jalde tawa seerndaani toni mum.
Mo weltii kala, so jalaaani haa hekkitii ne ina heewi moosde kam.


Sooyru : Sooyru: ko ndiwiri njooɗndi ngonndi lakde , kono endi nehee e wuro , endi heewi goobuuji, so neɗɗo haalii endi refta heen,


Ñaalde :


Afo : Afo: ko neɗɗo, woni ɓiɗɗo mo jiɗnaaɓe mum ngadii dañde, ( dikkaade)


Waande : Joowre leydi mahiinde, ɗo mettelli wallañuuƴi mbaɗi hoɗorde mumen.


Joowre : Dental geɗe pawondirɗe e nokku. Leydi, njaareendi, gawri, ceenal e ko nanndi heen so yuppaama e werto fotngo tawa saraaka saakaaka, waɗat jowre.


Mahde : Ƴettude keccum ( ko wayi no ɓakke) , fonnda ɗu, fawondira ɗum, haa mbele daroo, tiiɗa, waasa yande, so yoorii.
Huɓeere ina mahee, mahiree ɓakke walla simoŋ.


Mettellu : Kullel tokosel, jiɗngel suukara, bayngel no ñuuñu nii. Ina hoɗa e waande, walla e ngaskon cewkon njuutkon. So eɗi njaha ɗi keewi ko waɗde gorwoccol. Wayi ko no ñuungel boɗewel ni


Foɗɗere : Gootel e ''gabbe'' ɓeppe gonooje e nder dene. Ko heewi e ko ñawɗo tottetee yo yar walla yo muccu, wiyetee ko poɗɗe. Ina muccee, waɗee e ndiyam fasa walla waɗee e hunuko ndiyam rewnee heen tan riŋkee.Jaga baɗeteeɗo e haako o, ko poɗɗe unaaɗe, jerwaaɗe waɗirtee


Memee-tikka : Puɗol caltowol, ina heewi wondude e baalboruuje walla camtarle e nokku gooto.
So neɗɗo memii baramlefi ɗii tan, ɗi ndentat, ɗi mbaya no tikkooji nii. Ina hasii tawa ko ɗum addi memee tikka oo.


Mettude : Waasde welde.
Aan koy aɗa metti koy hannde, kala ko haalaa wonta bone! Mbele ko nano pinir-ɗaa?
Wuro mon ɓuri wuro amen mettude, hay tus alaa wuro mon, wonaa jeere, wonaa suudu safrirdu, on ndemataa...
Kooli ko ndii ñiiri metti, alaa suukara, alaa lamɗam.


Mettaade : Ɓaatde ɗemngal mum e huunde mbele anndude mbeleendi walla metteendi mum ɗo tolnii.
Laaƴaade


Ahde : Yaltinirde henndu goddol ummoraade e kuuse mum.


Aamde : Ŋakkude softeende.


Aamtude : Luuɓde


Eeltude : Nehde daabaa haa jaɓa mbaɗɗu. Elltude mbabba, puccu... : nehde ɗum haa rewa joomum.


Haƴƴude : Roŋkude ɓenndude


Yettaade : Arde e nokku.


Noddude : Eewnaede, Eeraade.
Haalde innde neɗɗo walla kulle, walla geɗel gonngel mbele ngel waɗta hakkille e kaalɗo oo.
Yero nooto yummaa nana noddu maa


Wottaade : Ñaamde ñiiri nde ñalawma feccini ina fayi e hiirde


Hirtaade : Ñaamde ñiiri nde naange muti, yimɓe ina payi e lelaade haa weeta


Neene : Yummaa. Debbo jibinɗo ma oo noddirtee noon.Ombo jogii inde kono noddirtaa mo ko neene.


Ɓohe : Ɓiɗɗo ɓokki.
Ñamri lammundi, oolndi seeɗa, waɗndi gaaluɗe tiiɗɗe. Ñamri wayata ko conndi ɓaakinoondi yoordundi e gaaraaji kam e gaaluɗe mum. Lekki mum wiyetee ko ɓokki.


sammeere : sammeere: ko gawri keendi mbaadiiji , ina waɗi ndaneeri e mboɗeei e purdi , paggiri e maaro ina mbaɗa sammeere,


Seeɗde : Seeɗde: Seekaa ko e ceeɗu: ko tuma mo folɓe ngeggata caggal ndggu njaha nokku goɗɗo,


Jaɓde : Yahdinde miijo mum e ko haalaa ko.
Wiyde eey.
Yeru: Batu men ngu dey, miin ko toɓɓere adannde nde njaɓ-mi, ko heddii ko, mi saliima


Salaade : Waasde jaɓde. Ŋakkude yahdude e ko haalaa ko.


Horde : Dennde yoornde nde kaaɗdi mum ittaa, sehaa haa waawa huwtoreede no ñeɗude nii walla bool nii.


Wilde :


Wuɗde : Mooƴirde nder haa wonta conndi, so dillii tan fusa


Wujaade : Moomaade. Naalde e ɓanndu mum nebam.


Saggude : Loggaade, yowaade roŋka saamde, guusde ronŋka ɓennude, faleede.
Roŋkude ɓennude


Helde : Feccude ko tiiɗnoo haa wonta ngeɗon keewkon


Baktude : Wonde e heewde,
Ƴerde
Yeru: so ilam ina ara, maayo baktat


Ƴerde : Wonde e heewde
Baktude wonande maayo
So neɗɗo ina woni e sekde, ina wiyee nana ƴera


Ŋeewee : Ŋeewee : ko foondu, ndiwri,purdi endi waɗi bade boɗeeje e ɓaleeje ,kono wanaa coy wanaa kurum .


Aaynaade : Aaynaade : ko weddaade : haayre walla sawru walla konngol ,


Pullo : Pullo: ko leñol no leƴƴi ɗii fof , jogingal wowlaandu anndaadu ,binndatee ngal janngatee ngal


Ƴelde : Feccere teewu walla lekɗe Ekn, Waɗde saamuuji.


Ƴeeɓaade : Ƴeeɓaade: ko gujjo rewɓe ƴeeɓ;otooɗo, gorko tawa dewbo ina ɗaanii yiɗa leldaade e mum.


Aljanna : Aljanna : ko nguurndam mblɗam , Gellaay wi'i aljanna welii nanooɓe yahnooɓe ngartaani,


Ɓinnde : Ɓocongel ɓurngel famɗude e tergal guurngal


Bagi : Dental ɓinɗe to bannge ɓanndu
Nguru wayata ko dental ɓinɗe, ina waawi nanngireede no dental ɓinɗe nii.
Tekkere yaajnde waawngo waɗteede no leppi. So comcol kesol ina ñootee, heewi taƴeede ko e bagi


Koɓɓel : Ɓinde wootiire. So ina jibina feccoto tan wnta ɗiɗi. Kañum saabotoo ñabbuli keewɗi ko wayi no teko en ''syphillis''....Njaajeendi leeɓol ina sowoo ɗum laabi 5 haa laabi ujundere


Virus : Tergel pamarel haa ko jaasi alaa. Noon kadi ngel wayi jaasde, kanngel saabotoo yoga e ñabbuli goodɗi. Maɓɓooji, came. ....
Ndu wowlaandu ko luɓaandu


Gartol : Geɗel e nder ɓinnde kuule halfinangel jibingol.
To bannge yimɓe, njogi-ɗen heen ko ɗiɗi-ɗiɗiije 23. Gorko e debbo njiidi 22 ɗii ɓe ceeri 23iire nde


Mbewam : Hettere nde nguur-ɗen nder mum, heen henndu e duule ngoni, heen henndu ndu poofeten enen e kulle keddiiɗe ɗe e puɗi fof. Gila ɗoo ɗo ngon-ɗen e takko leydi haa dow ko ina abboo e 85-100 km,tooweendi ɗo wuurotoo ɗoo ko e ɗum abbotoo.


Ɗo : Maandel nokku ɓadiiɗo, Taariindi ɓadiindi,


Ɗoon : Taariindi ma,ndi woɗɗaani mi, aan mo kaaldat-mi oo,
Ɗo ngon-ɗaa ɗo,


Durngol : ÑAAMDU NDUROORI
Yeru:
huɗo hecco, lekɗe, rakkal,


Too : Nokku ɓurɗo taariindi ɓadiindi woɗɗude. Wonaa ɗoo fof, ko too.


Safrude : Waɗde haa ñawu egga cellal lomtoo


Ŋaartal : Ŋaacere heddototoonde e banndu so yehii haa gaañannde sellii


Soccude : Lawƴirde ko ñaaɗi, heefa tuundi..


Ɗerewol : Werto hoyngo sewngo ɗo winndooɗe keewi waɗde binndi mumen.
Kaayit. Deftere ko dental ɗereeji.


Memtinaari : Ko kala ko yiyotoo, memotoo walla tinotoo


Ɓinnde : Tuufeere ɓurnde famɗude mahnde ɓanndu neɗɗo walla wuurnunde, gollotoonde.


Cañu : Dental ɓinɗe nannduɗe, jiiduɗe golle, dentuɗe ngam timminde gollal.


Tergal : dental cañi dentuɗi e gollal mum keeringal walla golle mum keeriiɗe


Yuɓɓo : Dental terɗe dentuɗe ballondirooje ngm yuɓɓinde gollal walla golle keeriiɗe


Ɓanndu : Dental yuɓɓooji ballondirooji ngam yuɓɓinde gollal nguurndam walla golle nguurndam


Ooñde : Hofde. Waasde fortude.


Ooñde : Hofde. Waasde fortude.


Ooñde : Hofde. Waasde fortude


Ooñde : Hofde. Waasde fortude


Muunndaade : Jippin'de lefol sudda hunnduko e hinere


Meellaade : Fiilude lefol dow hoore


Neɗɗo : Aadee Miin, aan, kaŋko, jinnaaɓe men, ɓiɓɓe men, enen fof ko en yimɓe.
Kullel wuro, ngel hakkille mum e tinde hoore mum seerndi ɗum e kulle goɗɗe ɗee.
Neɗɗo ina wona gorko, ina wona debbo. Ko debbo oo saawata ɓiɗɗo, caggal nde o wondi o e gorko.
Haa hedde duuɓi 18, neɗɗo oo ko suka, ɗoon haa hedde 50 ko e yontaannde, haa hedde 70 ko o mawɗo, fayi dow o naywii haŋkadi.
Ko eɓɓoore teskuya tan


Fayannde : Ñamri ndi rottaaka taw.


Asde : Waɗde wiiduru
Asde woyndu: afftaade leydi , haa luugiɗa tawa faandaare nde ko heɓde ndiyam.


Kelew : Sonndu juutndu koyɗe, heewngu takkaade daande maayo


Riddude : Terde,
Rewde e huunde (ina doga) ngam heɓtaade ɗum


Riiwde : Duñde huunde yoo woɗɗito
Riwde bonnooɓe, riwde mbeewa naatba nder faawru,


Duppe : Mburu
Conndi, njiiɓaandi, duppaa haa wayi no hettere. Heewɓe ina ñaama subaka, mbaɗda e ataaya walla kafe. Ina waɗdee e teew. Inndd nde ummorii en ko fulɓe niger.


Waktu : Tuma pillotooɗo laabi 24, ñalawma haa banndum arta.
Nii jooni haa nii janngo ko waktuuji 24.
Waktu ina waɗi hojomaaji 60, leƴƴanɗe 3600.
Neɗɗo mo heñaaki daagaaki, ina waawi yaɓɓude heen taaɓe 4500.
To diwaan Fuuta Tooro too, hakkunde futuro e geeƴe abbotoo ko e waktu gooto.


Hojom : Tuma pillotooɗo laabi 60 nder waktu. Tuma gabbotooɗo e darnde tummunde e njuulu.
Ina abboo e taaɓanɗe 80, heñaaka, daagaaka.


Hojom : Tuma pillotooɗo laabi 60 nder waktu. Tuma gabbotooɗo e darnde tummunde e njuulu.
Ina abboo e taaɓanɗe 80, heñaaka, daagaaka.


Leƴƴannde : Tuma pillotooɗo laabi 60 hojom kala, 3600 nder wakhu kala.
Ina abbo e tuma gonɗo fuɗɗaade e gasnude wiyde ''Fuuta jaloŋ na weli''


Laaknude : Yiylaade ko majji, ko hatojinaa.


Saƴƴa : Ko ittetee e jawdi ngam ñawndude haaju.
Saƴƴa ɗanngal: ko timminta ɗanngal ngal e jawdi'


Sellude : Waasde ñawde.
Haarde cellal: waasde wondude e hay ñaw ngootu.
Sellude kes: sellude no feewi.


Seedere : Kullel daande maayo, doondingel galle mum ina yahda heen.
Laalogal ngal ina huutortenoo no kaalis nii e jamanuuji ɓennuɗi seeɗa.
Piyoowo ceede: neɗɗo kuuwtortooɗe ceede, ngam haalde ko hebori arde, ngam yiyde mbirniindi.


Luuma : Jeere. Nokku ɗo suoodooɓe e yeeyooɓe ndentata ina ngostondira jawdi e kaake.


Heeraade : Heedde bannge. Wonde bannge wondaani e hay gooto.


Tolno : Nokku ɗo yahretee ɗoo. Won nokkuuji ndiwaama, keddiɗi ɗii njettaaka taw.
Ɓiyam ina yahra e tolno 3 hannde, so o diwii ɗoon tan ko ma o janngoya wuro wonngo.


Hoɓaade : Ittirde peɗeeli mum gabbe gonɗe e wutaandu.
Hoɓaade makka, seerndude gabbe makka e hormere nde, ittira peɗeeli mum, gorol e gorol.


FULKURU : Fulkuru: ko paalel gono wel e nder reedu , Neɗɗo walla kullel, paalel danawel ndiyam ina tawee nder mum .


Holsere : Ko jawdi ndariindi waɗata kolce, kulle lakde e kulle wuro.


Pirlitaari : Jawdi ndi debbo walla gorko dawrata ñalnde fof jeere ngam soodde ñaamateeri galle ñalawma oo fof.
Renndini bottaari, hiraandd e kacitaari.
Ina wiyee ndaw ñaldi, walla kadi deppaas ina lolli no feewi


Dognoowo : Jiiltoowo, ɗowoowo werlaa, abiyoŋ, laana ndiwoowa, laana leydi.....
Keedɗo yeeso ina haylita, jagguɗo e ŋaaŋol oo. Kaŋko waawi rewnude laana makko laawol.


Deedaaɗo : Ɓiɗɗo mo jibinaaka e dewgal kumangal e diine lislaam.


Feraade : Fettude koyɗe neɗɗo jahatnooɗo, walla dogatnooɗo, ngam yandinde ɗum.


Peral : Gollal periiɗo.
Werlaa yande ɗum e yimɓe, gaaña ɗumen walla wara ɗumen, ko peral.
Buɓɓondiral, galñondiral, pelmondiral


Darto-ɓeram : Dartogol ɓernde haa joomum faɗɗoo. So yaawaaka e joomum tan saŋkoto. Nde ɓernde dartii fof, juutataa joomum waynoo.
Ko ɗum heɓtotoo yimɓe jooni ina heewi.


Ferde : Eggude
Umaade nokku mo hoɗ-noo, hoɗoya bnokku goɗɗo.
Ɗannaade juutngal


ƴulmere : Leggal cumngal tawi rooytaani


Eda : Nagge ladde. Ɗe keewi kannje fof ko ɓawlude


Dalƴude : Ndeelam ngonɗam e nokku, dillude mum haa ɗesa rufde.


Rufde : Samminde ndeelam, walla geɗe keltaaɗe haa mbayi no ceŋle, walla no conndi nii.


Deelde : Rufde ndeelam tawa filtinaani.


A : Lomto baɗo, neɗɗo kaaldeteeɗo o -


Yaafaade : Saamdinde hakke mum


Yarlaade : Jaɓirde ɓernde mum


Yande : Saamde,
Ummaade dow hucca to ɓuri lesɗude e waawnere
Yeru: Ɓalal ngal yanii.
So cippirteeɗo liɓaama, wiyetee ko yanii


Ɓaarde : Janngude Quraana e ko yahdata e mum haa seedanee waawii (tuugnaade e Goomu Fulo e wiɗto)


Bifal : Dumunna e nder hitaande,. Nde henndu nanndundu jokkondiri ko ina wona lebbi tati. Yeru: dabbunde ko sahaa jaangol, ceeɗu sahaa nde seeɗtee.Bife nay ɗee ngoni, e deggondiral: ceeɗu, ndunngu, kawle e dabbunde.


Ndamndi : Ndamndi:ko jawdi neheteendi he wuro hene oora hine jofta ko gorol to bannge be'i .


Punndi : Ruulde leydi. So henndu wifii e nduufri walla ceenal, weɗat punndi. So karawal fiɗtaama, punndi ruuyat.


Ruggo : Konu pamaru.


Rugga : Mawɗo aynaaɓe.


Jowro : Jom wuro.
Mawɗo wuro


Ngeɗu : Feccere,
Bannge e huunde nde njey-ɗaa woni geɗal maa


Wuurde : Wondude e fiɗtaandu mum.
Waasde maayde. Kulle ladde, kulle wuro, puɗi, ɓinɗe,... ɗum fof ina wuura. Kala.ko wuuri noon, maa meeɗ nde maayi


Waylude : Hokkude mbaydi ngonndi.
Yeru: '' Jaɓɓal ƴettu-ɗaa jooni ngal, waylu ɗum, so aɗa yiɗi ko moƴƴi maa.'' => Ƴettu jaɓɓal gonngal!


Feecde : Taƴirde njuuteendi


Dottude : Taƴirde njaajeendi


Jeŋjeŋre : Ƴiiwoonde arnde tawa jamma jenngii.


Jafjafre : Ƴiiwoonde arnde subaka law.


Laawguure : Ƴiiwoonde arnde kikiiɗe kiirɗo, caggal takkosaan; ɗo oornooɗi njoftata.


Kurum : Annde teeŋtinirde ko ɓalwi.


Coy : Annde teeŋtinirde ko wojji


Buy : Annde teeŋtinirde ko oolɗi


FUKAARU : Fukaaru: ko ɓiyngel Ullundu keccel wiyetee noon.


focco : Focco: ko goppe ndiwri (kuudi ndiwri)


paggiri : Paggiri;ko gawri cewndi puɗoori to waalo e takko beeli .ko huɗo.


Corol : Diidol maantangol peccungol mbeɗu e hakkunde


Ngeraagu : FaayreKumpa mbele ko waɗaa koo, ina moƴƴi walla moƴƴaani, mbele maa bonnu walla alaa.


Fijo : Fijo :ko ɗo yimɓe ndentata ina poɓɓa ina ngama ina konnga bawɗi ina mbeitii .


Faaɓru : Faaɓru: ko kullel guurngel nder ndiyam kono wanaa liingu ,ina waɗi koyɗe nayi,ina ŋaaka jemma,so ina yaha diwdiwnat.


Firndilde : Firndilde: ko denel tokosel mawntaa no dennde ni,ina waɗa poɗɗe ɓaleeje.


Winndude : Diidde e ɗerewol walla e nokku goɗɗo, ko neɗɗo goɗɗo waawi janngude, waawi firde


Jaɓɓe : Jaɓɓe ko :ɓiɗɓe lekɗe ina lammi , wayi kono cinnde ciluki nih ,ina moƴƴi e maafe.


Jaaɓe. : Jaaɓe ko: ɓiɗɓe lekɗe ,potte boɗeeje belɗe ,cewɗe,lekki mum ina waɗi gi'e (giye)


Jaaɓe : Jaaɓe ko: ɓiɗɓe lekɗe ,potte boɗeeje belɗe ,cewɗe,lekki mum ina waɗi gi'e (giye)


Cekkiri : Cekkiri ko ndoondi kawƴe


Fenndude : Wattude kosam biradam ha wonta kaadam


Jikku : Denndaangal sifaaji neɗɗo, gila e golle e mum haa e no heewi gollirde


Jogaade : Wonde e jeyal joomum


Tonndu : Terɗe muɓɓooje walla muɓɓitooɗe hunuko


Ñuuñu : Kullel ladowel ɓalewel bayngel no mettellu ni.
Baawngel gollaade, gootel heen fof ina anndi golle mum.
Njuuteendi mum timmaani hay segene


Wostaade : Lomtinde,
Ƴettude geɗel , waylondira ɗum e gonngel


Sarde : Werlaade bang yoo bang


Dalƴo : Dillugol ndeelam


Ngatamaare : Ko ƴiiwoonde toɓo heewngo, adotoonde tellaade so ndunngu naatii.


Karallo : Ganndo golle, ñeeño golle. Neɗɗo baawɗo gollal mum, gannduɗo no ngal waawi moƴƴirde e feewirde


Ñeeño : Neɗɗo baawɗo feewnude ko yooɗi


Ɓennude : Yawtude. Taƴtude nokku. Yettaade bannge keedɗo yeeso o.


Ŋoŋde : Yiɗde ɗaanaade


Firloyaade : Taaroyaade, soofoyde


Sawndaade : Heedde sara.
Ɓallaade


Anaade : Weñaade


Siggude : Fenndude


Jammi : Lekki jaɓɓe


Foomnaade : Suutde huunde ha weeya ngam fukkude e leydi walla wassa


Fukkude : Yandinirde doole


Soggude : Renndinde ndammiri riwa ɗum


Sokkude : Seerndude gawri e butaali


garoowo : Oon gonɗo e arde oo.


arooɓe : Ɓeen wonɓe e arde ɓee.


garɗo : Oon baɗɗo gollal arde haa gayni oo.


arɓe : Ɓeen waɗɓe gollal arde haa ngayni ɓee.


garal : Gollal arde ngal.


gare : Keewal garal


gargol : Mbaydi gollal arde ndi.


gasoowo : Oon gonɗo e asde oo.


gasɗo : Oon baɗɗo gollal asde haa gayni oo.


asooɓe : Ɓeen wonɓe e asde ɓee.


asɓe : Ɓeen waɗɓe gollal asde haa ngayni ɓee.


gasirgal : Kuwtorgal gasoowo


gasirɗe : Kuwtorde asooɓe


debboowo : Oon gonɗo e debbude oo.


debbooɓe : Ɓeen wonɓe e debbude ɓee.


Ƴuriiɗo : Oon mo gollal Ƴuraade waɗaa e dow mum oo.


Ƴuriiɓe : Ɓeen ɓe gollal Ƴuraade waɗaa e dow mumen ɓee.


Ƴurotooɗo : Oon gonɗo e Ƴuraade oo.


gaddoowo : Oon gonɗo e addude oo.


gadduɗo : Oon baɗɗo gollal addude haa gayni oo.


adduɓe : Ɓeen waɗɓe gollal addude haa ngayni ɓee.


addooɓe : Ɓeen wonɓe e addude ɓee.


gaddugol : Mbaydi gollal addude ndi.


gadduli : Mbaydiiji gollal addude ɗi.


gannduɗo : Oon baɗɗo gollal anndude haa gayni oo.


annduɓe : Ɓeen waɗɓe gollal anndude haa ngayni ɓee.


ganndal : Gollal anndude ngal.


gannde : Keewal ganndal


gaafɗo : Oon baɗɗo gollal aafde haa gayni oo.


aafɓe : Ɓeen waɗɓe gollal aafde haa ngayni ɓee.


aafannde : Gollal aafde baɗangal ngal, so waɗtotono gane, heen annde wootere woni aafannde


gaafanɗe : Keewal aafannde


deƴƴoowo : Oon gonɗo e deƴƴude oo.


deƴƴooɓe : Ɓeen wonɓe e deƴƴude ɓee.


deƴƴuɗo : Oon baɗɗo gollal deƴƴude haa gayni oo.


deƴƴuɓe : Ɓeen waɗɓe gollal deƴƴude haa ngayni ɓee.


piyoowo : Oon gonɗo e fiyde oo.


fiyooɓe : Ɓeen wonɓe e fiyde ɓee.


piyɗo : Oon baɗɗo gollal fiyde haa gayni oo.


fiyɓe : Ɓeen waɗɓe gollal fiyde haa ngayni ɓee.


piyirgal : Kuwtorgal piyoowo


piyirɗe : Kuwtorde fiyooɓe


piyal : Gollal fiyde ngal.


piye : Keewal piyal


piygol : Mbaydi gollal fiyde ndi.


piyli : Mbaydiiji gollal fiyde ɗi.


fiyannde : Gollal fiyde baɗangal ngal, so waɗtotono gane, heen annde wootere woni fiyannde


piyanɗe : Keewal fiyannde


jahoowo : Oon gonɗo e yahde oo.


yahooɓe : Ɓeen wonɓe e yahde ɓee.


jahɗo : Oon baɗɗo gollal yahde haa gayni oo.


yahɓe : Ɓeen waɗɓe gollal yahde haa ngayni ɓee.


jooliiɗo : Oon mo gollal yoolaade waɗaa e dow mum oo.


yooliiɓe : Ɓeen ɓe gollal yoolaade waɗaa e dow mumen ɓee.


joolotooɗo : Oon gonɗo e yoolaade oo.


yoolotooɓe : Ɓeen wonɓe e yoolaade ɓee.


jettiiɗo : Oon mo gollal yettaade waɗaa e dow mum oo.


yettiiɓe : Ɓeen ɓe gollal yettaade waɗaa e dow mumen ɓee.


jettotooɗo : Oon gonɗo e yettaade oo.


yettotooɓe : Ɓeen wonɓe e yettaade ɓee.


jettorgal : Kuwtorgal jettotooɗo


jettorɗe : Kuwtorɗe yettotooɓe


gummiiɗo : Oon mo gollal ummaade waɗaa e dow mum oo.


ummiiɓe : Ɓeen ɓe gollal ummaade waɗaa e dow mumen ɓee.


gummotooɗo : Oon gonɗo e ummaade oo.


ummotooɓe : Ɓeen wonɓe e ummaade ɓee.


talliiɗo : Oon mo gollal tallaade waɗaa e dow mum oo.


talliiɓe : Ɓeen ɓe gollal tallaade waɗaa e dow mumen ɓee.


tallotooɗo : Oon gonɗo e tallaade oo.


tallotooɓe : Ɓeen wonɓe e tallaade ɓee.


tallorgal : Kuwtorgal tallotooɗo


tallorɗe : Kuwtorɗe tallotooɓe


tallere : Sifaa gollal tallaade.


talle : Keewal tallere


joñoowo : Oon gonɗo e joñde oo.


joñooɓe : Ɓeen wonɓe e joñde ɓee.


joñɗo : Oon baɗɗo gollal joñde haa gayni oo.


joñɓe : Ɓeen waɗɓe gollal joñde haa ngayni ɓee.


Sumalle : Nguru mbeewa walla mbaalu, mbaɗtaangu no saawdu nii, ina nawiree ndeelam


Daago : Leeso sañiraango baramlefi huɗo, haa waawi werteede mbele yimɓe ina njooɗoo walla leloo heen


Ƴurotooɓe : Ɓeen wonɓe e ƴuraade


Ɓafoowo : Oon gonɗo e Ɓafde oo.


Ɓafooɓe : Ɓeen wonɓe e Ɓafde ɓee.


Ɓafɗo : Oon baɗɗo gollal Ɓafde haa gayni oo.


Ɓafɓe : Ɓeen waɗɓe gollal Ɓafde haa ngayni ɓee.


Ɓafal : Gollal Ɓafde ngal.


Ɓafe : Keewal Ɓafal


Ɓafannde : Gollal Ɓafde baɗangal ngal, so waɗtotono gane, heen annde wootere woni Ɓafannde


Ɓafanɗe : Keewal Ɓafannde


Miin : No kaaloowo wiyata so ina toɗɗoo hoore mum


Kaŋko : No mbiyeten mo kaaldaten o so eɗen toɗɗoo mo


Enen : No mbiyaten so eɗen toɗɗoo koye men


Minen : No mbiyaton so oɗon toɗɗoo koye mon


Onon : No mbiyat-mi so mbeɗe toɗɗoo on


Kamɓe : No mbiyaten so eɗen toɗɗoo ɓe


Mbeɗe :


Aɗa :


Omo :


Eɗen :


Oɗon :


Emin :


Eɓe :


Ñakkaade : Pinngaade ngam hebanaade ñawu heɓtinaangu cooynaangu


gooroowo : Oon gonɗo e oorde oo.


oorooɓe : Ɓeen wonɓe e oorde ɓee.


goorɗo : Oon baɗɗo gollal oorde haa gayni oo.


oorɓe : Ɓeen waɗɓe gollal oorde haa ngayni ɓee.


oorannde : Gollal oorde baɗangal ngal, so waɗtotono gane, heen annde wootere woni oorannde


gooranɗe : Keewal oorannde


Naane : Tuma ɓennuɗo ko ɓooyaani, hojomaaji seeɗa walla so ɓooyii haa ɓooyi jamɗe seeɗa


Jooni : Tuma gonaaɗo, ɗoo ɗo ngonɗen e gollude en ngaynaani


Janngo : Tuma puɗɗootooɗo ñalnde aroonde ndee


Oon : KaŋkoLomto neɗɗo kaaldeteeɗo o


Ba : Toɗɗorde ko heewi e inɗe joofirɗe a, hono ngesa, mbabba, ngelooba,


Ngel : Toɗɗorde ko heewi e inɗe joofirɗe el walla pamɗinaaɗe, hono gesel, bamngel, gelobel,


Ngal : Toɗɗorde ko heewi e inɗe joofirɗe al walla pamɗinaaɗe, hono gesal, bamngal, gelobal,


Ngu : Toɗɗorde ko heewi e inɗe joofirɗe gu, cu, hono cewngu, puccu, ...,


Ndi : Toɗɗorde ko heewi e inɗe joofirɗe ndi, hono conndi,...,


Nde : Toɗɗorde ko heewi e inɗe joofirɗe nnde, ina heewi joofaade ko murliɗi, diiñii, yeedi hono loonde, ɓannde...,


Ndu : Toɗɗorde ko heewi e inɗe joofirɗe ndu, ina heewi joofaade huunde nde nder mum ɗesi humpude, hono suudu, henndu. duleendu..,


Kal : Toɗɗorde ko heewi e inɗe joofirɗe al, kal, ina heewi joofaade geeɗe nokkotooɗe tawi ina keeweendi mum ina yawaa, hono conal, kenal. leykal..,


Kin : Ceekirgal baɗdeteengal e baɗal, hollita baɗo oo fellitaani gollaade, o yiɗaa heɓtinee wonde o gollani


Ondir : Ceekirgal baɗdeteengal e baɗal, hollita baɗo oo kam e goɗɗo nana ngolla gootal e tuma gooto, mo wooni kala nana golla ngal feewde e goɗɗo o.


Innude : Hokkude walla wowlude innde


Nem : Mbeñon tokoson, mbaykon nofataaye nii, ina innee wonde kon asiinaaɗe ngaadorii feewnude kon


Uurde : Waasde luuɓde


Comcol : Tekkere huuroore ɓanndu


Limde : Ɓetirde gootel gootel


Moorde : Sañde saayaande.
Waɗtude saayaande jubbi


Siiwde : Juurtude ndeelam
Yuppirde ndeelam seese


Soodde : Tottude ceede lomtina ɗoon kaake


Yeeyde : Tottude kaake lomtina ɗoon ceede


Ɓosde : Dirtude


Dusde : Nawde


Ɓoosde : Ñoƴƴande muuaaɗo ɓanndu mum


Buudere : Dennde nde kaaɗdi mboɗeeri tawi wonaa dennde kaali.


Bewde : Sanndolinde


Mofde : Mooftude tawi ina wondi e suuɗde


Memde : Tinirde junngo


Ruumde : Heddaade e nokku, ndunngu ngu fof


Yeewtude : Haalde e dental, Ittude deƴƴere batu


Wisde : Leppinde huunde walla nokku seeɗa


Baccude : Ittude laron ngonkon e ɓanndu liingu.
Wuppude tekkon seeɗa


doondoowo : Oon gonɗo e roondde oo.


roondooɓe : Ɓeen wonɓe e roondde ɓee.


doondɗo : Oon baɗɗo gollal roondde haa gayni oo.


roondɓe : Ɓeen waɗɓe gollal roondde haa ngayni ɓee.


Wujjude : Ƴettude jananum wiya walla waɗa ɗum jey mum


Silde : Feecde, siirtude, waɗtude ceelti ceelti


Seekde : Seelde juutngol, waɗta ɗum geɗe ɗiɗi juutɗe kono cewɗe


Sekde : Mettinde, waasde weltaade


Suyde : Deeɓtude.
Tiiɗndi, wontude ɗum ko saayi


Tafde : Huwtoraade ñeeñal feewna huunde tiiɗnde
Yeru: Feenude jawo = ...... jawo


Jawo : Ko loggetee e junngo sabu ɗum yooɗde


Hootonnde : Ko loggetee e nofuru sabu ɗum yooɗde


Loggude : Seŋde, sinndude


Sinndude : Seŋde huunde e goɗɗum


tafoowo : Oon gonɗo e tafde oo.


tafooɓe : Ɓeen wonɓe e tafde ɓee.


tafɗo : Oon baɗɗo gollal tafde haa gayni oo.


tafɓe : Ɓeen waɗɓe gollal tafde haa ngayni ɓee.


tafirgal : Kuwtorgal tafoowo


tafirɗe : Kuwtorde tafooɓe


tafgol : Mbaydi gollal tafde ndi.


tafannde : Gollal tafde baɗangal ngal, so waɗtotono gane, heen annde wootere woni tafannde


tafanɗe : Keewal tafannde


ciloowo : Oon gonɗo e silde oo.


silooɓe : Ɓeen wonɓe e silde ɓee.


cilɗo : Oon baɗɗo gollal silde haa gayni oo.


silɓe : Ɓeen waɗɓe gollal silde haa ngayni ɓee.


silannde : Gollal silde baɗangal ngal, so waɗtotono gane, heen annde wootere woni silannde


cilanɗe : Keewal silannde


ceekoowo : Oon gonɗo e seekde oo.


seekooɓe : Ɓeen wonɓe e seekde ɓee.


ceekɗo : Oon baɗɗo gollal seekde haa gayni oo.


seekɓe : Ɓeen waɗɓe gollal seekde haa ngayni ɓee.


ceekirgal : Kuwtorgal ceekoowo


ceekirɗe : Kuwtorde seekooɓe


seekannde : Gollal seekde baɗangal ngal, so waɗtotono gane, heen annde wootere woni seekannde


ceekanɗe : Keewal seekannde


cekoowo : Oon gonɗo e sekde oo.


sekooɓe : Ɓeen wonɓe e sekde ɓee.


cekɗo : Oon baɗɗo gollal sekde haa gayni oo.


sekɓe : Ɓeen waɗɓe gollal sekde haa ngayni ɓee.


cuyoowo : Oon gonɗo e suyde oo.


suyooɓe : Ɓeen wonɓe e suyde ɓee.


cuyɗo : Oon baɗɗo gollal suyde haa gayni oo.


suyɓe : Ɓeen waɗɓe gollal suyde haa ngayni ɓee.


suyannde : Gollal suyde baɗangal ngal, so waɗtotono gane, heen annde wootere woni suyannde


cuyanɗe : Keewal suyannde


Soppude : Fiyde ko waawi lomtaade jammbere e dow ko waawi lomtaade leggal.


Wulde : Salaade ko kañum haalnoo


Wullude : Haalde doole.


Fannu : Bannge keeriiɗo


Hokkude : Ittude jey mum, totta goɗɗo yo jey


Jeyde : Heeroraade huunde taw guli ngalaa


Funaade : Jubinde ko ɓuri tiggu gooto


Jibinde : Yaltinde ɓiɗɗo e nder mum.
Jogaade ɓiɗɗo, walla ɓiɓɓe


Kaŋŋe : Njamndi oolndi, njooɗndi, ina huwtoree so neɗɗo yiɗii yooɗnaade


Kiri : Jammoore njamndi mboɗeeri,
ina huwtoree e masiŋaaji no feewi sabu mum ɗaccude nguleeki e 'elektirisitee' ɓennude


Koymet : Jammoore njamndi ndaneeri, koyndi.
Endi huwtortenoo no feewi ngam feenude barmeeji


Bedek : Njamndi ndaneeri seeɗa, njaawndi taayde. Endi huwtoree ngam ɗakkondirde jamɗe


Luwde : Waɗde gasgel waɗira kuwtorgal bayngal no unugal nii kono taw heen bannge ina seeɓi. So jabbere waalo yontii, ko dewɗo e jabboowo o gollotoo ɗum, gaawoowo rewa caggal mum.


Alaa : Konngol kollitoowal kaaloowo o saliima


Eey : Konngol kollitoowal kaaloowo o jaɓii.
Konngol nootirgol noddaango


Eyyoo : Konngol teeŋtinowol kaaldeteeɗo o jaɓii tigi rigi.


Tigi : Konngol teeŋtinowol kaaldeteeɗo ina yahdi e ko kaaloowo o haalata ko.


Sokaade : Seknoraade.


cokiiɗo : Oon gonɗo e sokaade oo.


sokiiɓe : Ɓeen wonɓe e sokaade ɓee.


cokotooɗo : Oon baɗɗo gollal sokaade haa gayni oo.


sokotooɓe : Ɓeen waɗɓe gollal sokaade haa ngayni ɓee.


cokorgal : Kuwtorgal cokiiɗo


cokorɗe : Kuwtorde sokiiɓe


Nafde : Jogaanaade ngartam


Nefde : Hollude yiɗaa huunde haa jaggira ɗum no ko luuɓi haa ɓurti ni.


Luuɓde : Baartude
Waasde uurde


Naamndaade : Haalde konngol kollitowol joomum ina yiɗi anndude


Rokkude : Weeɗde yo beeɗeteeɗo waɗtu jey mum


Kaala : Lefol piileteengol e hoore


Am : Lomto jeyal gadanokollitoowo ko miin kaaloowo o jeyi


Ma : Lomto jeyal ɗimmokollitoowo ko aan mo kaaldat-mi o jeyi


Makko : Lomto jeyal tataɓokollitoowo ko kaŋko mo kaaldat-mi o jeyi


Amen : Lomto jeyal kollitoowo ko minen njeyi


Men : Lomto jeyal kollitoowo ko enen njeyi


Mon : Lomto jeyal kollitoowo ko onon njeyi


Maɓɓe : Lomto jeyal kollitoowo ko kaɓe njeyi


Law : Gila tuma gadano


Loƴde : Mutnude ina suppitina haa mo ɗum waɗaa e dow mum o ɗesa yoolaade


Defde : Renndinde ñamateeri waɗa e barme, fawa e jayngol haa ɓennda weeɓa ñaamde


Ñaamde : Naatnude e nder reedu mum ko ina ittana ɗum heege


Yaɓɓude : Fawde heen teppere mum


Dawde : Ummanaade laawol subaka law


Hirndude : Ummanaade laawol kikiiɗe


Feŋde : Ñiɓde huunde


Ceŋle : Keltine gabbe


Seŋde : Loggude haa ko loggi ko nawora ko loggaa ko,


Hesde : Taƴirde wafdu


Taƴde : Waɗtude geɗe ɗiɗi ko wonnoo geɗel gootel baggel walla jaafngel


Sofru : Ɓinngel ndiwri, ɓinngel gertogal


Cawgu : Nguru


Rottude : Yuppude ndefu e lahal


Lahal : Horde mawnde, leggal cehangal haa nanndi e horde mawnde


Faddaade : Heedde e laawol haɗa ko aratnoo ko ɓennude


Falde : Taƴirde laawol ko juuti, ko wayi no leggal


Hay : Taftal kolllowal yawre..
Ganndal am heewaani , ina waawi wiyeede: .... tus mi anndaa!


Dara : Tus, ɓolum, hay batte


Batte : Dara, Tus, mehre


Rootaade : Tellinde donngal mum.
Fawtude ko fawinoo e dow hoore mum


Teetde : Heɓirde doole ko goɗɗo joginoo


Tinde : Humpitaade kewkewe.
Anndude ko memi ɓanndu mum


Leñol : Dental yimɓe jiiduɓe aadaaji, ɗemngal, taariik


Hoyde : Waasde teddude
Heɓde gacce


Teddude : Mettude umminde sabu diiñaade. Wayde no ko ko ɗakkii e leydi ni


Waasde : Ŋakkude jogogal


Ŋakkude : Waasde, Waasde timmude


Timmude : Waasde ŋakkude hay batte. Taweede ɗoon kañum e terɗe mum fof. Arde ardude


Riiɗde : Yaltinirde kuwtol henndu; henndu ina heewi luuɓde


Diidde : Winndude binndol juutngol hay so tawii alaa ko ngol firi


tinoowo : Oon gonɗo e tinde oo.


tinooɓe : Ɓeen wonɓe e tinde ɓee.


tinɗo : Oon baɗɗo gollal tinde haa gayni oo.


tinɓe : Ɓeen waɗɓe gollal tinde haa ngayni ɓee.


tingol : Mbaydi gollal tinde ndi.


Najde : Haaweede


Regaade : Rewde laawol wonande peewnugol mum, ndefu mum, gollugol mum


Tutaade : Aawtaade.
Aawtaade daƴƴe.


Yiyde : Heptinde ko ƴeewata ko


Heɓde : Jaɓde ko weeɗetee ko.
Jaɓɓaade ko neldaa ko.


Kadi : Taftal kollitowal ko waɗi ko yo rewte. So ko wondi ko e weleede ɗum walla haaweede ɗum


Sinno : So
Taftal ballowal haalde, ko waɗi ko, so wanaa ɗum waɗnoo noon


Tufde : Feewnude nnjaram, heewi wonde ko njaram beetewe


Yiilaade : Ƴeewde ko majjiri ɗum


Ballaade : Etaade jaggude, fawde junngo mum e ko woɗɗi ɗum seeɗa


Bablude : Haalde ko gastaa tawa nii faamotaako no feewi


jiiliiɗo : Oon mo gollal yiilaade waɗaa e dow mum oo.


yiiliiɓe : Ɓeen ɓe gollal yiilaade waɗaa e dow mumen ɓee.


jiilotooɗo : Oon gonɗo e yiilaade oo.


yiilotooɓe : Ɓeen wonɓe e yiilaade ɓee.


jiilorgal : Kuwtorgal jiilotooɗo


jiilorɗe : Kuwtorɗe yiilotooɓe


jiilol : Mbaydi gollal yiilaade ndi.


jiili : Mbaydiiji gollal yiilaade ɗi.


Seeɗa : ko heewaani


Goo : Limoore adannde. Limoore aroonde hade ɗiɗi.


Ɗiɗi : Limoore rewnde e goo. Goo renndinee e goo


Tati : Limoore rewnde e ɗiɗi, nde nay rewi.


Nay : Limoore rewnde e tati, hade joy.Ɗiɗi e ɗiɗi walla tati e goo.


Joy : Feccere sappo. Haaɗtirde limoore e ɗemngal pulaar, sabu ko rewi heen ko fof ko rewto tan


Accude : Woppude
Nattude jaggude


Aɗɗere : Ɓoodde kuudi


Wifde : Dillinde mbeɗu haa adda henndu.


Sorde : Rewde les palal


Naale : Ngamri ɓooyndi.


Mola : Ɓinngel mbabba


Sonndu : Ndiwri pamari


Gollude : Waɗde, liggaade, feewnude


Waɗde : Gollude. Feewnude, haljude


Liggaade : Wonde e waɗde golle


Feewnude : Moƴƴitinde ko bonnoo. Renndinde kulle e laalaaɗe haa jibina ko nafata


Wowlude : Haalde


Wowru : Kuwtorgal ɗo gawri waɗetee so ina unee


Jam : Deeƴre. So fitina woodaani


Natal : Hello ɗo ko yiyanoo bannge goɗɗo waanjitaa, haa geɗel kala heptinee heen


Taataade : Reegde tawa welaaka haa yana walla ɗesa yande


Taatde : Ɓoodde, haa kala ko yowitii heen, reegat


Noon : Taftal kollowal no ko wonaa e dow mum ko, foti wayde


Wayde : Siforaade, nanndude


Ngelooba : Kullel toowngel, juutngel daande, cuusngel heege e ɗomka, baɗngel ƴonngo. Safalɓe ina keewi liggoraade ngel.


Hunaade : Yiilaade


Turde : Ƴukkude; wuurde ɓanndu neɗɗo goɗɗo


Selde : Woppude laawol


Tekkude : Heewde ɓanndu tawi ina tiiɗi


Teewu : Dental cañu ɓanndu. Ko woni hakkunde nguru e ƴiyal wonande ɓanndu neɗɗo walla kulle goɗɗe


Oolaade : Woytaade muuseeki gaañannde


Oogde : Asde mbele ittude nder leydi kaaƴe baɗɗe ko naftortee, ko wayi no kaŋŋe, kaalis, jamɗe, ekn..


Oksiseen : Bannge e henndu ndu kala ko wuuri e leydi foofata. Annduɓe Kemitiwal maantortoo ɗum ko O2


Raddude : Tuufaade kulle mbele ɗumen ñaamde


Aga : Gaynaako baali


Allaadu : Geɗe tekkuɗe puɗooje e koye kulle. Heewi fuɗde ko sara noppi ɗii, Kulle ɗe ina kuwtoroo ɗum so ina kaɓa


Ammbude : Falaade, heedde huunde e goɗɗum


Añde : Waasde yiɗde, salaade


Awde : Yiilaade jaggude ko woni nder ndiyam


Awo : Jiilogol ko woni nder ndiyam


Gaynaako : Deenoowo, kalfinaaɗo ndammiri


Woyndu : Ngaska luggiɗka mbaɗooka ndiyam ɗo yimɓe ngarata ƴoogde. Ɓunndu luggiɗndu.


Gaynude : Timminde golle


Baagal : Nokku tellinteeɗo nder woyndu, ƴooga ndiyam, sefee ƴeeŋtinee mbele ndiyam ɗam huwtoree


Banaade : Yiɗde anndude ko uurata walla luuɓata ko.


Baajol : Won e barooɗe laadooje


Bedol : Saawdu ɓiɗɗo nder reedu ndammiri. So ɓinngel ngel yaltii ko kañum rewata heen


Sukkude : Waasde serwude, Heewde no feewi tawa yaajiraaka


Gip : Taftal kollowal ko sukki haa ɓurti


Tal : Taftal kollowal ko ranwi haa ɓurti


Ŋeŋ : Taftal kollitowal ko tiiɗi haa ɓurti,


Mbortu : Ɓinngel mbaalu


Boyde : Jayngol, jaggude ɗum haa ɗaminee so woppaama ne, ɗum ñifaani ɗum. Ɓoccitaade deenatnooɗo, ullo ladde ina doga wonande daabaa


Boy : Rawaandu ladde


Buujde : Ñolde haa ɓurta


Nattude : Gaynude woodde. Maayde


Naatde : Ɓennude nder


Dahde : Waɗtude jiimaaɗo


Dahaa : Ndeelam peewnaɗam ina winndiree, heewi ko ɓawlude.
Kuɗol suwete heen, winndiree e alluwal


Jokkude : Ɗakkude geɗel e hono mum mbele ina ɓeydoo juutde


Jokkere : Ɗakkere huunde e goɗɗum mbele ina ɓeydoo juutde


Enndude : Suusde waɗde hay so waɗaani


Entude : Nattude muyninde


Wowtude : Duɓɓitde
Udditde cuurel mbele heɓde ko mooftaa toon ko


Uddude : Hommbude, marɓude, hippude
Falde huunde e damal haa ngal waya no nattungal ni


Elal : Heltinnde leggal ngal njuuteendi mum maa won meeteer, ɗaminangal waɗeede e jayngol


Waawde : Jogaade hattan. Ɓurde doole


Fetel : Kuwtorgal daddoowo, pettowal yaltina kural. So kural yanii e ko raddetee ko, barmina walla wara ɗum


Fettude : Yaltinde hito mawngoe tuma majannde yiitere. Hito fellaango fetel walla fusannde bommbo


Warde : Ittude fittaandu. Nattinde wuurde. Gollal gittowal nguurndam feewna maayde


Wonde : Laataade


Keso : Mo ɓooyaani ko woodi


Wakkaade : Liggude e walabo mum


Jaati : Tigi


Waalde : Wonde e nokku haa jamma ɓenna, subaka ara


Jiimde : Huccitde e huunde wonnde les. Huurirde ɓanndu mum


caggoowo : Oon gonɗo e saggude oo.


saggooɓe : Ɓeen wonɓe e saggude ɓee.


cagguɗo : Oon baɗɗo gollal saggude haa gayni oo.


sagguɓe : Ɓeen waɗɓe gollal saggude haa ngayni ɓee.


caggal : Gollal saggude ngal.


cagge : Keewal caggal


saggannde : Gollal saggude baɗangal ngal, so waɗtotono gane, heen annde wootere woni saggannde


cagganɗe : Keewal saggannde


Baggo : Mo suwaa ƴoƴde, kecco


Iwde : Sortaade e. Ummaade e. Yaltude e.


gaynoowo : Oon gonɗo e aynude oo.


aynooɓe : Ɓeen wonɓe e aynude ɓee.


gaynuɗo : Oon baɗɗo gollal aynude haa gayni oo.


aynuɓe : Ɓeen waɗɓe gollal aynude haa ngayni ɓee.


Irde : Tallude e punndi


giroowo : Oon gonɗo e irde oo.


irooɓe : Ɓeen wonɓe e irde ɓee.


girɗo : Oon baɗɗo gollal irde haa gayni oo.


irɓe : Ɓeen waɗɓe gollal irde haa ngayni ɓee.


Ilde : Naatnude ndiyam ngummiɗam maayo, wonande gese


Almaami : Gardiiɗo Senngo juulooɓe


Rewde : Arde caggal gardiiɗo


Yawde : Famɗinde. Waasde heptinde teddeendi


Yaltude : Ummaade nder faya boowal


keloowo : Oon gonɗo e helde oo.


helooɓe : Ɓeen wonɓe e helde ɓee.


kelɗo : Oon baɗɗo gollal helde haa gayni oo.


helɓe : Ɓeen waɗɓe gollal helde haa ngayni ɓee.


kelal : Gollal helde ngal.


kele : Keewal kelal


helannde : Gollal helde baɗangal ngal, so waɗtotono gane, heen annde wootere woni helannde


kelanɗe : Keewal helannde


Liirde : Wertude ko hecciɗi, yiiloo yo yoor


Larde : Weeñde


laroowo : Oon gonɗo e larde oo.


larooɓe : Ɓeen wonɓe e larde ɓee.


larɗo : Oon baɗɗo gollal larde haa gayni oo.


larɓe : Ɓeen waɗɓe gollal larde haa ngayni ɓee.


laral : Gollal larde ngal.


lare : Keewal laral


nawoowo : Oon gonɗo e nawde oo.


nawooɓe : Ɓeen wonɓe e nawde ɓee.


nawɗo : Oon baɗɗo gollal nawde haa gayni oo.


nawɓe : Ɓeen waɗɓe gollal nawde haa ngayni ɓee.


Labaade : Suɓaade


Yulde : Waɗde wuddere


Jolde : Naatde e nokku jaajɗo luggo


Hakde : Salaade goonga goodɗo


Holde : Ŋakkeede comci


Hulde : Waasde suusde. Reenaade hade barmude walla maayde


Hofde : Ooñde juutngol haa coɓɓuli ɗiɗi ɓallondira walla memondira


Moddude : Tunwude. Takkude ko wayi no ɓakkere ni. Waasde selbude.


Laalo : Ñamateeri huwtorteeki e lacciri haa natta saƴƴude, natta ñaaɗde


Joofde : Yettaade wonande laana walla werlaa.


Jofde : Artude kikiiɗe walla jamma


Joorde : Ubbude
Joowde ko wayi no njaareendi ni.


Joowde : Fawondire kaake


Haaju : Golle potɗe waɗeede ɗe cuwaa taw waɗeede


Juurde : Yuppude ndeelam ummoraade ɗo toowi seeɗa


Jarde : Seekde ɓanndu ngam yaltinde ƴiiƴam maayɗam


Farde : Dingiral hakkunde hoore ngal alaa sukundu


Seendu : Liingu nanndundu e giccal, kono ina waɗi ñiiƴe


Giccal : Liingu maayo welngo sewngu ngu njuuteendi mum abbotoo e 20 cm. E ngu nannda e 'yaaybooy' to maayo haaɗngo to.


Sidere : liingu maayo welngo, ɓeppu njaajngu sseɗa


Mawba : Ñiiwa


Maayo : Caanngol mawngol, cooringol leyɗeele, ngol heewaani ŋakkude ndiyam. Ɓurɗe juutde ɗe e Afrik ko Nil, Konngo, Nigeer, Senegal, Zammbeez,..


Aaɓnde : Ñalawma mo leƴƴi keewɗi nanondiri yo won ñande fuɗɗorde golle. Mawbaare rewi heen, Dewo hoore biir adiitii ɗum.
Ñalɗi jeeɗiɗi timmata yontere


Mawbaare : Ñalngu rewngu e Aaɓnde


Njeslaare : Ñalngu rewngu e Mawbaare


Naasaande : Ñalngu rewngu e Njeslaare


Mawnde : Ñande juulal jumaa, wonade juulɓe, rewɓe e nulaaɗo Muhammadu.


Hoore : Ñande rewnde e mawnde, Leƴƴi keewɗi ina nanondiri ko ñalawma fooftere kam e Dewo


Dewo : Ñande juulal juma wonande rewɓe e nulaaɗo Iisaa


Bunaa : Liɗɗi joorɗi


Yoorde : Nattude leppude


Yorde : Reegde e ɓanndu saama, wonande comcom bayngol no tuuba nii


Fasde : Wulde haa waɗta yaltinde paali, wondande ndeelam


Yeedde : Jooɗaade walla daraade walla nii lelaade waasa waɗde hay batte
Deeƴde,


Wuufde : Waɗde e nder hunuko mum woppa ɗoon, moɗaani, wukkitaani


Wuuɗde : Wuttirde seese, haa yaltina hito ngo taƴondiraani, tawi ɗum wonaa haala.


Wullaade : Tintinde maayde


Wullo : Gasgel luugal walla jabbeere, padngel aaweede walla gaawangel.


Wordoonde : Geɗel e kuwdi mbaalu walla mbeewa


Woocde : Ɓorde haako


Wilwilnde : Ndiwri ndi annduɓe ɓaggi e muyninooje, sabu ndi alaa sigeeji hono colli fof ni.
Ko nde muyninoore woore wootere anndaa diwoore hono sonndu ni.


Wesde : Ɓeydande coodɗo


Waañde : Yiilaade kulle ɗe wari ngam ñaamde


Tottude : Weeɗde, yettinirde junngo


Tonngude : Haɓɓude koyɗe jawdi mbele ina haɗa ɗum ɓoccitaade. Koyɗe yeeso ɗe keewi haɓɓeede


Luuti : Jibinaaɗo caggal maayde baaba mum


Luuteede : Waasde taweede


Laasde : Tirde dimngal rewna ɓoggol tirdungol les laaci, dow kuuwtol daabaa dimnduɗo o mbele dimngal ngal waasa saamde


Losde : Tampude haa ɓurta


Woorde : Selde, waasde fottude e mo tiindii o


Yaawde : Gasnude law. Waasde leelde


Foloŋtoŋru : Jokkere hakkunde walabo e sammeere junngo


Mbasu : Sasa, saawdu


Ooyde : Heedde hakkunde mum e ko reentotoo ko


Muk : Taftal teeŋtinowal calogol, teeŋtinowal ko haaletee ko meeɗataa woodde


Adaade : Wonde goo e gollal, kala golluɗo ko ko rewi e goo o


Ɓoggol : Karlol juutngol cewngol kuwtorteengol so neɗɗo ina yiɗi haɓɓude, tirde, sinndude, ekn


Yeddude : Saloraade konngol


celoowo : Oon gonɗo e selde oo.


selooɓe : Ɓeen wonɓe e selde ɓee.


celɗo : Oon baɗɗo gollal selde haa gayni oo.


selɓe : Ɓeen waɗɓe gollal selde haa ngayni ɓee.


Takkude : Sinndude, loggude, Memnude geɗe haa ɗe cinndondira


takkoowo : Oon gonɗo e takkude oo.


takkooɓe : Ɓeen wonɓe e takkude ɓee.


takkuɗo : Oon baɗɗo gollal takkude haa gayni oo.


takkuɓe : Ɓeen waɗɓe gollal takkude haa ngayni ɓee.


takkal : Gollal takkude ngal.


takke : Keewal takkal


takkugol : Mbaydi gollal takkude ndi.


Aan : No mbiyat-mi ma so mbeɗe toɗɗo maa


Tooñde :


Sekko : Leeso, weerto sañaango jooɗeteengo


Fodde : WINNDANNDE FODDE E FOTDE Fod+de=Fodde Yeru: Mi fodii ko tiiɗi A fodii ko saɗi O fodii ko haawnii Min podii gollaade On podii ballal nguura En podii janngude pulaar Ɓe podii ɓamtaare ngenndi Ňalnde Naasaande 10.11.2022 Kuɗol Katante Leňol KAN


Fotde : Fot+de = Fotde Yeru: Mi fotii hootde wuro am en A fotii waɗde galle O fotii defde bottaari Min potii mahde duɗal On potii asde woyndu En potii haɓaade majjere Ɓe potii reen'de neɗɗaagu Ňalnde Naasaande 10.11.2022 Kuɗol Katante Leňol KAN


Ŋaalde : Ñaamde kaaɗdi dennde


Korɓaale : Sifaaji nokku hollalde tuɗnooɗo ina yoori


Sammude : Seerndude gabbe e sammeere mumen


Gammbu : Galle puccu


Laaci : Tergal joofnungal ɓanndu kullel. Ina waɗa leeɓi so tawii ko ko wayi no puccu, mbabba, ekn....


Foondu : Ndiwri wayndi no maiyaama en, uuga,...


Ɓetde : Yiilaade tolno, Fonndude


Weelde : Saggude ina ndaara saamde


Duɗal : Nokku janngeteeɗo


Kopotti : Fijirde sukaaɓe, ɗo ɓoggol wuurtetee e potyon, koyngal fof yaɓɓa e pot, suka ina dogda heen.


Unde : Waɗde gawri, cammeeje walla butaali, ekn... e wowru ina fiya nder heen unugal


Wuro : Dental koɗorɗe ɗo yimɓe njuɓɓini nguurndam mumen


Hoɗde : Ñiiɓde e nokku, wuura ɗoon, yuɓɓina ɗoon nguurndam mum


Haɗde : Falaade, salaade yo huunde wood, salaade yo huunse ar


Huɗde : Noddude mette, duwaade bone


Heɗaade : Waɗtude hakkille mum e hito mbele faamde ɗum


Haɓde : Etaade foolde. Yiilaade liɓde (woni gollal, woni neɗɗo)


Liggude : Yowde, fawde dow ɗacca heen bannge ina weela


Hubde : Wazde no ndamndi wazata so tuuyaama wondude e mbeewa.


Ƴeɓde : Yahde


Ƴuufde : Ɓeydaade yaajde e toowde. Ɓuutde


Ƴamde : Yiilaade heɗde


Ƴoogde : Nokkude ndeelam


Ƴoƴde : Jogaade hakkille


Ƴeeŋde : Yaltude dingiral


Ƴoolde : Enndu wonndu e fuɗde. Enndu tokosuru


Ƴooñde : Duñde tawi feññikinaaki. Joñde


Duñde : Waɗtude doole mum e huunde haa dirtina ɗun yo woɗɗito


Ƴettude : Hoccude ko jooɗinoo ina diiñii


Ƴelde : Waɗde saamuuji, waɗde tale, joowe


Ƴaaŋde : Rewde nokku goɗɗo hade artude e laawol mum


Ƴaaƴ : Wowlaandu mawɓe kuwtortoo so ina njiɗi hulɓinde cukalel, tawa noon ko fijirde tan.


Ƴaaftaade : (Mballee en)


Ƴaggude : Tiiɗde. Waasde ɗaatde


Ƴuugere : Ɗaalde.


Ƴuulde : Ɗaalde, ƴuugere


Ƴaraade : Maajnude baali. Ardaade jawdi nguurndi, ina fala, ina falta no weliraa mbele holluse mbaawka mum ngaynaaka.


Ƴareede : Naskeede


Ƴefde : (Mballee en)


Ƴiiƴam : Ndeelam mboɗejam nder ɓanndu aadee walla kulle, kannjam jokkondirta terɗe ɓanndu


Ƴiyal : Tergal aadee walla kullel kala, danawal, tekkungal tammbingal terɗe keddiiɗe ɗe fof. So kullel wiyaama helii, ko ƴiyal mum heli. Korlal ko ƴiyal gonngal les hofru


Ƴiikde : Wullude doole tawi ko daangel cewngel. Hito ngo wayata ko no ''iiiiiiiiiiiiiiiiii....'' ni.


Ƴis : Wowlaandu inneteendu so neɗɗo ina riwa mbeewa.


Ƴiiwde : Hebaade toɓde wonande asamaan.


Ƴukkude : Yuwde, dubbude dubbira ko seeɓi


Ƴusde : Woyde tawa hiiwtaaki, tawa ko seeɗa nanetee heen


Ƴuuñde : (Mballee en)


Ŋefde : Hooltoraade ñiiƴe


Ŋaablude : Foofde foofaango mawngo tawa ko ko ŋaaɓi hunuko haa jaaji tawa wonaa e belanteeje joom mum, ko ɓanndu tan saabii ɗum


Ŋafde : (Mballee en)


Ŋafde : (Mballee en)


Ŋaaɓde : Udditde haa yaaja.


Ŋaaccude : Heefde ɓanndu hay so tawii wonaa ŋaañaade saabii ɗum


Ŋaddaade : (Mballee en)


Ŋaaftaade : Fooɗde koyngal jananal ngam liɓde joom mum.


Ŋajjinaade : Ajjaade, wellitoo wondude e ɓurteende


Ŋalde : Ŋakkude bannge e ɓanndu (huunde). Waasde timmude.


Ŋamminaade : Wellitaade, udditoo wondude e ɓurteende, heddooroo noon ko juuti


Ŋanaa : Baawɗo golle mum


Ŋappude : Soppirde ñiiƴe mum


Ŋarde : (Mballee en)


Ŋari : Mbaadi (mbaydi)


Ŋatoŋato : Ko tinetee e ɓanndu, ko duumii tawa ina naamndii ŋaañaade


Ŋatiwere : Ngonka debbo cowiiɗo walla kullel dewel cowingel so ɓiɗɗo arii e yaltude


Ŋarwude : Fayde e jibinde ko leelaani


Ŋawde : (Mballee en)


Ŋaayde : Yahde e dow ɓanndu wonande ko wayi no ñuuƴi en, mettelli en...


Ŋaññaade : Fiyirde seese ɗo fotnoo e waawnoo waɗirde doole


Ŋaañaade : Ŋaacde ɓanndu mum mbele ittude ŋatoŋato


Ŋaƴƴude : Yaltinde hito kelal tawa yiyaaka ɗo heli ɗo


Ŋooɓde : Ɓiiñde walla waɗde (waɗira gite walla hunuko) gaatuleeje ina seknoroo


Ŋooɓde : Ɓiiñde walla waɗde (waɗira gite walla hunuko) gaatuleeje ina seknoroo


Ŋoɓaade : Ñaamirde seeɗa seeɗa ina wayi no cikotooɗo ni, wonande liingu. Yeru: Hol to saƴƴu, ɗii liɗɗi ngoni tan ko e ŋoɓaade


Ŋofƴaade : Ɗaanaade koyngol seeɗa


Ŋookde : Woyde faabru ni


Ŋolde : Ŋappude ceɗta teew keddiingu e ƴoyal ngu


Ŋomminaade : (Mballee en)


Ŋeecde : (Mballee en)


Ŋelde : Wonde baawɗo teskaade


Ŋeemitaade : Ñaamtaade wonande ñiiƴe


Ŋeñde : Siŋkude. Feewnude haa yooɗa.


Ŋeerde : Teeŋde. Yeru: ngol duhol koy ina ŋeeri, aɗa darna ƴiiƴam ma tan!


Ŋerƴude : Taƴde baramlefi waɗa ceelton. Ko haako heewi ŋerƴeede so neɗɗo ina yiɗi defde lacciri haako walla saka-saka...


Ŋeestude : Nokkude ceɗta haa waya no joom mum wonaa e hunuko mum fayni ni.


Ŋeewde : Woyde no ullundu ni.


Ŋaylude : Ŋabbirde juuɗe e koyɗe fof


Ŋogeede : Tiggaade jaangol


Ŋooɓde : Wonde wudere nde timmaani


Ŋoral : Fonngo


Ƴeekiraaɗo :


Ƴellitaade : Ɓamtaade. Fuɗɗaade jogaade nafoore


Ƴiinude : (Mballee en)


Ƴiinaade : (Mballee en)


Ƴoɓɓude : Dubbude


Ƴonngo : Ƴuulde aroonde e keeci gorko, les balabe seeɗa.


Baaba : Gorko jom ɓiɗɗo walla ɓiɓɓe


Tiifde : Renndinde ina tiɗɗa, ñookde


ñaayre : ko wayi no fottere nde ñeeñɓe kuwtortoo so ina peewna cakkaaji walla ñaantorɗe goɗɗe


ñaabe : Bannge e wertonde nde goobu mum heeriingu fooynungu seerti e ko heddii ko, haa keerol mum laaɓi cer.


Gakkude : Fooɗde doole, ɗoon e ɗoon. Saƴƴude.


ñaayde : Birgude e ngesa njananba.


Ñaadaade : Fooɗde tan ina waɗta e jey mum ko gasata.


Ñaddude : (Mballee en)


Ñakkaade : Yuwaade mbele reentaade ñawu keptinaangu


Ñakkude : Fawondirde kooce


Ñaaku : Buubal ngal yimɓe keptnini njuɓɓudi ngonka mum, ko kanngal hokkata njuumri.


Ñakkuru :


Ñaagaade : Naamndaade yo hokke.


Ñaafaade : (Mballee en)


Ñagga : (Mballee en)


Ñaƴol : Ngootiri e mbaadiiji jubbi jombaajo


Ñaklaade : Ardinde juuɗe e koyɗe hucca doole e huunde, waya no kaɓeteeɗo ni


Ñale : Nagge tokosere


Ñaaral : Ndiwri puri, ndi daande e koyɗe juutɗe. ndi tufat hunuko mayri nder ndiyam endi yahra noon endi awa. Ñaaral pural.


Ñamlude : Luɓde ceede


Ñemmbude : Tiimtaade ina firlitoo ngonka, golle


Ñaantude : Sinkude, yooɗnude


Ñaande : Ñaaɗo-ñaaɗo iwoowongo e cammeeje, ina heewi addude ŋato-ŋato.


Ñaral : (Mballee en)


Ñartineede : Ƴuufneede. Ko weli ina haalee e ma tan aɗa ɓeydoo ƴuufde.


Ñaaɗde : Mettude ngonka tawa yaawde yiɗde haɓeede waɗi ɗum


Ñaayko : Dental kuɗooli walla gawƴe coñaaɗe, ina njoori wala ina ngoni e yoorde.


Ñawlude : Fuɗɗaade tawa ñalawma woɗɗoyii


Ñaawde : Seerndude goonga e fenaande tuugnaade e laawol keptinangol


Ñenngaade : Suppitinde huunde e yeeso yimɓe tawa hay gooto faamaani hol to ɗum yalti


Ñeɗde : Nokkude ndeelam


Ñiɓde : Feŋde, Ñoƴƴude bannge ceeɓɗo o haa muta nder ɗo yiɗa


Ñiiɓde : Duumaade e nokku


Ñiddude : Wuddude. Ŋakkude heelɗude.


Ñifde : Nattude lewñude


Ñiklude : Ɓoƴƴude naafɗe mbele joomum ina jala. Waɗde ko ina huccina neɗɗo e golle mum.


Ñiŋde : Bonnitde


Ñobbude : Tiggude tawa wondaani e yuɓɓo


Ñoddaade : (Mballee en)


Ñoggaade : (Mballee en)


Ñohde : Haalde e neɗɗo ko feewaani tawi tawaaka


Ñoƴƴude : Duñde duumoo e duñde nde tawa ko duñetee koo won ko haɗi ɗum ɓosde faya to duñetee to.


Ñolde : Fenndaade, firde haa waɗta luuɓde


Ñooleede : Nattude hattande haɓtaade, waɗde golle baawaaɗo


Ñoomre : Huɗo yoorko ɗigguko


Ñonndo : Mo haala mum yaltirta kine ko heewi.


Ñomaade : Heñaade


Ñonngude : Waɗde kofi wonande tekkere