Aaynaade : Aaynaade : ko weddaade : haayre walla sawru walla konngol ,
Aaƴaade : Aaƴaade: ko neɗɗo calaniiɗo jiɗnaaɓe mum,mo jaɓataa jamirooje mawɓe mum,
Aaƴtaade : Artirde ko moɗnoo e hunuko mum, wona e ƴakkude
Abbaade : Rewde, yahde tiindoo to gardiiɗo hucci too.
Daraade :
Fawtude ɓanndu mum fof e dow teppe mum, waasa ɓosde.
So huunde nattii ɓosde ina wiyee dariima.
Deŋkaade :
Ummaade ɗo toowi, fukko ɗo ɓuri ɗoon lesɗude.
So neɗɗo yanirii dote ardii diŋkidottel.
So neɗɗo wayii no pamɗitɗo ni, ina wiyee deŋkitiima.
Diccaade : Soppinaade tawa jooɗtii tan ko peɗeeli koyɗe mum
Eeraade : Wullude nodda goɗɗuɗo
Faarnaade : Hollude ina yontaa walla ina yoodi. Hollikinaade.
Feeraade : Lummbaade tawa wayat no gudditoowo juuɗe mum gila yeeso haa caggal tawa rewni ɗum ko e banngeeji ɗii.
Ferlaade : Jooɗaade e leydi, hofa koyɗe, koppi ngudditoo, korle naatnaatondira, teppere anere hucca bannge ñaamo, teppere ñaamere hucca bannge nano.
Fiicaade :
Ɓooltude gawƴal, ɓooltira ɗum hunuko mum.
Ŋappude bannge e hoore nde, seelta gila dow haa les. So joomum welaama rewra noon haa wulnde nde fof ɓooltoo heddoo kaaɗdi ndi ɓoldi.
Foflaade :
Daasde dote mum e ndufndufoldi mbele muumtude kuwtol mum so neɗɗo oo gasnii huwde.
Ina wiyee laɓɓinaade so a huwtoriima ndiyam.
Ina wiyee moomtaade so a huwtoriima leggal walla haayre.
Fuybaade : Fijde nder ndiyam
Heeraade : Heedde bannge. Wonde bannge wondaani e hay gooto.
Heɓɓaade : Jaggude ko werlaa ɗo ɗum weeyata ɗoo
Hippaade : Lelaade tawa bannge mum caggal o takkii e leydi
Hirtaade : Ñaamde ñiiri nde naange muti, yimɓe ina payi e lelaade haa weeta
Hofaade : Jooɗaade, korle keeda les, buhe paworoo heen bannge haa rotere wootere fawoo walla ɗesa fawwade e leydi
Hoɓaade :
Ittirde peɗeeli mum gabbe gonɗe e wutaandu.
Hoɓaade makka, seerndude gabbe makka e hormere nde, ittira peɗeeli mum, gorol e gorol.
Hullaade : Taartin'de lowre galle, waɗirde ɗum tata, walla tugaaje cukkiniree kooce.
Jaabaade : Nootaade, ruttude konngol nde naamnde ɗaa.
Jebbilaade :
Wattindaade jaɓde.
So a jaɓaano, a waawnaama haa a jaɓii tigi rigi, a jebbiliima.
Jooɗaade :
Deeƴde e leydi, bannge e ɓanndu gonɗo dow nadorde o fawtoo e dow dote.
Jooɗaade e leeso.
Fooɗde jooɗorde jooɗoo heen. Suukaaɓe jaanngooɓe duɗal ɓee keewi jooɗaade ko e "baŋuuji".
Lelaade : Deeƴde e nokku mo ɓurondiraani tooweendi tawa bannge e ɓanndu mum gila hoore haa koyɗe ina fawii e dow nokku hee.
Lofaade : Yahde e nder ɓakkere, jiiɓaade heen sahaa haa roŋka yaltude
Lulaade : Eggude wuro hoɗoya gese saanga liggey gese, ko wayi no jabbere, aawre walla coñal. So licgey oo gasii, joomum ɓitta kaakon mum kadi hoota wuro
Lummbaade : Hayde tawa ko doole e ñeeñal joomum kaɗi ɗum yoolaade
Maapaade : Jaggude liɗɗi tawa faddortoo liɗɗi ɗii ko koyɗe mum ɗe sari e pokopokolam ina ɓafa ina ƴeeŋta, dote joomum e caggal buhe e korle mum ina takki leydi. Nii liɗɗi garduɗi e ndiyam ɗii ina palaa baŋ yoo baŋnjaggee.
Mettaade :
Ɓaatde ɗemngal mum e huunde mbele anndude mbeleendi walla metteendi mum ɗo tolnii.
Laaƴaade
Mooytaade : Yahrude seese. Mo yiɗaa tineede, yiɗaa yahdu mum nanee heewi mooytaade.
Murɓaade :
Yanirde yeeso, arda reedu
Neɗɗo e kullel fof ina murɓoo,
Muunndaade : Jippin'de lefol sudda hunnduko e hinere
Ñittaade : Ñitte: ko ndeelam njaltojam e kine walla hinere, ina nefnii.
Nootaade : Jaabaade ɗo noddaa. Holirde a nanii ko noddeɗaa ko haala ka kaal-ɗaa ka
Safrude : Waɗde haa ñawu egga cellal lomtoo
Salaade : Waasde jaɓde. Ŋakkude yahdude e ko haalaa ko.
Semmbaade : Lawƴude koyɗe mum
Sooɗaade : Lawƴude juuɗe mum
Soppinaade : Jooɗtaade e teppe mum tawa koppi ina kofii memaani leydi.
Sulmaade : Lawƴude yeeso mum
Suppitaade : Yaltinde hoore mum dow caggal nde joomum mutnoo.
Tallaade :
Ɓosirde lelnde tawa ko banne yahri.
Bannge ñaamo, reedu, bannge nano, keeci walla bannge nano, keeci, Bannge ñaamo, reedu.
Teeɓtaade : Nanngude haa tiiɗa saloo woppude
Teɓɓaade : Werlaade ina jagga, ina werloo ina jagga
Ummaade : Daraade tawa joomum ko ko jooɗinoo walla.lelinoo, jooɗaadd tawa joomum ko ko lelinoo
Werlaade : Ƴeeraade seerta e ko joginoo e junngo mum ngam yettinde ɗum ɗo junngo ɓolo ɓollollo waawaa yettaade.
Weɗaade : Yahdude e henndu
Wottaade : Ñaamde ñiiri nde ñalawma feccini ina fayi e hiirde
Wujaade : Moomaade. Naalde e ɓanndu mum nebam.
Wuññinaade : Ƴuraade walla hippaade walla kadi wayde no dicctotooɗo ni, haa waya no joomum yiɗi hollude ko dote mum nii.
Yaafaade : Saamdinde hakke mum
Yarlaade : Jaɓirde ɓernde mum
Yettaade :
Arde e nokku.
Yoolaade : Mutde roŋka suppitaade, roŋka foofde debbora
Ɓaaraade :
Ɓaggaade. Ƴettude baange dow oo tugga ɗum e huunde, bannge les oo woɗɗitoo huunde nde seeɗa, tawa huunde ndee ina haɗa ko tuggaa e mum koo yande.
Yeru: Almuɓɓe ɓee ɓaarii alluuje mum en e ɓalal ngal
Ɓallaade : Arde haa faandoo. Ndaarde yettaade
Ɓoortaade :
Ɓoor/t/aa/de
Ittude ko waɗtinoo ko wayi no comci nii
Ina wiyee ɓooraade
Ɓultaade : Ittude ko wayi no ɗacce nii e ɗo ɗakkinoo e lekki ɗoo
Ƴaaraade :
Seerndude gawri e saaño, tawa huwtortoo ko henndu.
Gawri wondundi e saaño ndi waɗee e lahal, lahal ngal suutee haa toowa, wona e yuppireede seese e lahal keddingal e lmeydi ngal. Henndu wona e weɗde saaño ko, sabu ɗum hoyde, gabbe gawri ɗee nde tawnoo eɗe teddi ɗe ngona e jooraade e lahal les ngal
Ƴaaɓaade : Yahrude koyɗe mum e dow sala.
Ƴeeɓaade : Ƴeeɓaade: ko gujjo rewɓe ƴeeɓ;otooɗo, gorko tawa dewbo ina ɗaanii yiɗa leldaade e mum.
Ƴukkaade :
Wuurde gila hoore haa les keeci, wuurdira ɗum yeeso, ko heddii e ɓanndu ko ina darii.
So neɗɗoo yiɗii ƴoogde e maayo tawa leppaani heewi ko ƴukkaade.
Ƴuraade :
Daraade hofa ɓanndu mum, gila nadorde haa dow ɓura yahde yeeso.
Ina wiyee kadi : ƴukkaade